Borna
Industrija oružja cvjeta dok istočna Europa naoružava Ukrajinu
Istočnoeuropska industrija oružja proizvodi oružje, topničke granate i druge vojne zalihe tempom koji nije viđen od Hladnog rata dok vlade u regiji predvode napore da pomognu Ukrajini u njezinoj borbi protiv Rusije.
Saveznici opskrbljuju Kijev oružjem i vojnom opremom otkako je Rusija izvršila invaziju na svog susjeda 24. veljače, usput iscrpljujući vlastite zalihe.
Sjedinjene Države i Britanija dale su najizravniju vojnu pomoć Ukrajini između 24. siječnja i 3. listopada, pokazuje praćenje Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela , s Poljskom na trećem mjestu i Češkom na devetom.
Još uvijek oprezne prema Rusiji, svom gospodaru iz sovjetske ere, neke bivše zemlje Varšavskog pakta vide pomoć Ukrajini kao pitanje regionalne sigurnosti.
No, gotovo desetak dužnosnika vlade i poduzeća te analitičara koji su razgovarali s Reutersom rekli su da sukob također predstavlja nove prilike za industriju oružja u regiji.
"Uzimajući u obzir realnost tekućeg rata u Ukrajini i vidljiv stav mnogih zemalja usmjerenih na povećanje potrošnje u području proračuna za obranu, postoji stvarna šansa za ulazak na nova tržišta i povećanje prihoda od izvoza u narednim godinama", rekao je. Sebastian Chwalek, izvršni direktor poljskog PGZ-a.
PGZ u državnom vlasništvu kontrolira više od 50 tvrtki koje proizvode oružje i streljivo – od oklopnih transportera do bespilotnih zračnih sustava – i ima udjele u desecima drugih.
Sada planira uložiti do 8 milijardi zlota (1,8 milijardi dolara) tijekom sljedećeg desetljeća, što je više nego dvostruko više od prijeratnog cilja, rekao je Chwalek Reutersu. To uključuje nove objekte smještene dalje od granice s ruskim saveznikom Bjelorusijom iz sigurnosnih razloga, rekao je.
I drugi proizvođači povećavaju proizvodne kapacitete i utrkuju se u zapošljavanju radnika, kažu tvrtke i državni dužnosnici iz Poljske, Slovačke i Češke.
Odmah nakon ruskog napada neke istočnoeuropske vojske i proizvođači počeli su prazniti svoja skladišta oružja i streljiva iz sovjetske ere s kojima su Ukrajinci bili upoznati, dok je Kijev čekao opremu prema NATO standardima sa Zapada.
Kako su se te zalihe smanjivale, proizvođači oružja su pojačali proizvodnju i starije i moderne opreme kako bi zalihe održale protok. Tijek oružja pomogao je Ukrajini potisnuti ruske snage i povratiti dijelove teritorija.
Chwalek je rekao da će PGZ sada proizvesti 1.000 prijenosnih PZO sustava Piorun manpad 2023. – ne sve za Ukrajinu – u usporedbi sa 600 2022. i 300 do 350 prethodnih godina.
Tvrtka, za koju je rekao da je Ukrajini isporučila i topničke i minobacačke sustave, haubice, pancirke, malokalibarsko oružje i streljivo, vjerojatno će premašiti predratni cilj prihoda od 6,74 milijarde zlota za 2022. godinu.
Tvrtke i dužnosnici koji su razgovarali s Reutersom odbili su dati konkretne pojedinosti o vojnoj opskrbi Ukrajine, a neki nisu htjeli biti identificirani, navodeći sigurnosne i komercijalne osjetljivosti.
POVIJESNA INDUSTRIJA
Istočnoeuropska industrija oružja datira iz 19. stoljeća, kada je Čeh Emil Skoda počeo proizvoditi oružje za Austro-Ugarsko Carstvo.
Pod komunizmom su ogromne tvornice u Čehoslovačkoj, drugom najvećem proizvođaču oružja Varšavskog pakta, Poljskoj i drugdje u regiji zapošljavale ljude, proizvodeći oružje za hladnoratovske sukobe koje je Moskva raspirivala diljem svijeta.
“Češka je bila jedan od najvećih izvoznika oružja i imamo osoblje, materijalnu bazu i proizvodne linije potrebne za povećanje kapaciteta”, rekao je njen veleposlanik u NATO-u Jakub Landovsky za Reuters.
“Ovo je velika prilika za Čehe da povećaju ono što nam je potrebno nakon što su Ukrajincima dali stare zalihe iz sovjetske ere. To može pokazati drugim zemljama da možemo biti pouzdan partner u industriji oružja.”
Raspad Sovjetskog Saveza 1991. i širenje NATO-a u regiji natjerali su tvrtke na modernizaciju, ali “još uvijek mogu brzo proizvesti stvari poput streljiva koje odgovara sovjetskim sustavima”, rekao je Siemon Wezeman, istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira.
Isporuke Ukrajini uključivale su topničke projektile “istočnog” kalibra, kao što su projektili za haubice od 152 mm i rakete od 122 mm koje nisu proizvele zapadne tvrtke, rekli su dužnosnici i tvrtke.
Rekli su da je Ukrajina nabavila oružje i opremu putem donacija vlada i izravnih komercijalnih ugovora između Kijeva i proizvođača.
NE SAMO POSAO
“Istočnoeuropske zemlje značajno podupiru Ukrajinu”, rekao je Christoph Trebesch, profesor na Institutu Kiel. “U isto vrijeme to je prilika za njih da izgrade svoju industriju vojne proizvodnje.”
Ukrajina je primila gotovo 50 milijardi kruna (2,1 milijardu dolara) oružja i opreme od čeških tvrtki, od čega su oko 95 posto bile komercijalne isporuke, rekao je za Reuters zamjenik češkog ministra obrane Tomas Kopecny. Češki izvoz oružja ove će godine biti najveći od 1989. godine, rekao je, a mnoge tvrtke u tom sektoru dodale su nova radna mjesta i kapacitete.
“Za češku obrambenu industriju sukob u Ukrajini i pomoć koju pruža očito su poticaj kakav nismo vidjeli u posljednjih 30 godina”, rekao je Kopecny.
David Hac, izvršni direktor češke STV grupe, iznio je Reutersu planove za dodavanje novih proizvodnih linija za streljivo malog kalibra i rekao da razmatra proširenje svojih kapaciteta za veliki kalibar. Na skučenom tržištu rada, tvrtka pokušava otimati radnike iz automobilske industrije koja usporava, rekao je.
Prodaja obrambenih proizvoda pomogla je Čehoslovačkoj grupi, koja posjeduje tvrtke uključujući Excalibur Army, Tatra Trucks i Tatra Defence, gotovo udvostručiti svoje prihode u prvom polugodištu u odnosu na godinu ranije, na 13,8 milijardi kruna.
Tvrtka povećava proizvodnju metaka kalibra 155 mm NATO i 152 mm istočnog kalibra i obnavlja borbena vozila pješaštva i tenkove T-72 iz sovjetske ere, rekao je glasnogovornik Andrej Cirtek za Reuters.
Rekao je da je opskrba Ukrajine više od samog dobrog posla.
Nakon što je počela ruska agresija, naše isporuke za ukrajinsku vojsku su se višestruko povećale, rekao je Cirtek.
“Većina češkog stanovništva još uvijek se sjeća vremena ruske okupacije naše zemlje prije 1990. i ne želimo imati ruske trupe bliže našim granicama.”