Mislav
Bez glutena, bez laktoze, bez jaja… jesu li alergije u porastu ili je to samo hir?
Jesu li dijete u kojima se sastojci izbacuju iz jelovnika posljedica porasta alergija na njih ili marketinških kampanja proizvođača hrane, modnih trendova i društvenih mreža?
Tržište hrane s oznakom “free from”, što znači bez određenog sastojka – primjerice laktoze, glutena, šećera, ugljikohidrata, umjetnih sastojaka – u porastu je. U 2018. vrijedio je 91 milijardu eura, a do 2026. očekuje se da će dosegnuti vrijednost od 163 milijarde, pri čemu će ovom tržištu uz Sjevernu Ameriku najviše pridonijeti Europa, prema nalazima Allied Market Researcha.
Porast kupnje ovih proizvoda također se odražava na svaki segment zasebno. Prema Bloombergu, očekuje se da će globalno tržište proizvoda bez glutena do 2030. godine biti vrijedno gotovo 14 milijardi eura. Prošle godine ta je vrijednost bila 6 milijardi. Istraživanje tržišta koje je proveo Fortune Business Insights predviđa sličan rast za tržište mliječnih nadomjestaka, odnosno za gotovo 40 milijardi eura do 2029. godine, te tržište zamjenskih šećera za koje se također očekuje rast od 5 milijardi eura do 2029. godine.
Prema mnogim pokazateljima, industrija tipa “dijetnih” proizvoda doista cvjeta, ali koji je pravi razlog tome? Do sada se hrana izbjegavala ili se određena namirnica izbacivala iz prehrane zbog alergije na nju, nemogućnosti probave ili neugodnog osjećaja nakon konzumacije. Jesmo li zaista odjednom globalno postali alergičniji i intolerantniji na namirnice koje su desetljećima ili čak stoljećima dio našeg jelovnika ili postoji neki drugi razlog zašto ljudi sve češće drže dijetu?
Alergije na hranu su u porastu
Kari Nadeau sa Sveučilišta Stanford za BBC je rekla da se učestalost alergija više nego udvostručila od 1960. godine, kada je od njih patilo tri posto svjetske populacije, na oko sedam posto do 2018. godine. Sve je više i vrsta hrane na koje su ljudi alergični.
Prema Europskoj federaciji udruga za alergije i respiratorne bolesti EFA, 17 milijuna Europljana imalo je dijagnozu alergije na hranu u 2019., od čega je 3,5 milijuna bilo mlađe od 25 godina. Broj djece mlađe od pet godina koja imaju alergiju na hranu udvostručio se u posljednjem desetljeću.
Da doista postoji opravdan razlog za izbjegavanje određenih namirnica za N1 je potvrdila dr. Anja Koren Jeverica sa Zavoda za alergologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju UKC Ljubljana. Prema njezinim riječima, alergije na hranu doista su u porastu u razvijenom svijetu – ali stručnjaci ne znaju točno zašto. Kako objašnjava Koren Jeverica, nekoliko je razloga za porast alergija na hranu, a većina njih vezana je uz suvremeni način života u razvijenom svijetu.
Više izloženosti, bolji imunitet
Porast alergija na hranu stručnjaci pokušavaju objasniti s nekoliko hipoteza, primjerice zbog drugačije, prerađene hrane ili veće izloženosti alergenima. Iz toga proizlazi i “hipoteza o higijeni”, čije se osnovno načelo također pokazalo relativno utemeljenim u kliničkim ispitivanjima.
Higijenska hipoteza pretpostavlja da iznimno čisti okoliš u kojem danas odrastaju mnoga djeca potiskuje prirodni imunološki odgovor djeteta na alergene iz okoliša. Bez izlaganja klicama, imunološki sustav se ne uči braniti od njih, a kada im se konačno izloži, ima tešku imunološku reakciju ili alergiju na njih, prema američkoj Upravi za hranu i lijekove (FDA).
Slično načelo hipotezi o higijeni – da veća izloženost poboljšava imunitet – također je potaknulo novija klinička istraživanja otpornosti na alergije, koja su pokazala da ranije uvođenje djece na određenu dijetu smanjuje mogućnost da će razviti alergiju na hranu. u pitanju.
Kako je objasnila Koren Jeverica, pedijatri su prije majkama savjetovali da potencijalne alergene uvedu u prehranu beba što kasnije jer je to trebalo spriječiti razvoj alergija na hranu. No istraživanja su pokazala da takve dijete imaju potpuno suprotan učinak jer se u to vrijeme značajno povećao broj djece s alergijama na hranu. Preporuke u vezi s uvođenjem alergene hrane u prehranu promijenjene su prije 15-ak godina, stručnjaci sada preporučuju uvođenje svih namirnica – uključujući mlijeko, jaja, pšenicu, kikiriki, orašaste plodove, soju i ribu – svoj djeci, čak i onoj s povišenim rizik od alergije.
Alergija nije isto što i intolerancija
Kako je istaknula Koren Jeverica, alergije nisu isto što i intolerancije (recimo intolerancija na laktozu). U slučaju alergija, nakon unosa određenih proteina stranih organizmu u hrani, imunološki odgovor je neispravan, jer se uz uobičajena imunološka protutijela IgG stvaraju i protutijela IgE koja u dovoljnim količinama pokreću alergijske reakcije kod alergije. oboljelih.
Pojednostavljeno rečeno: alergija je štetna pojava nakon konzumiranja hrane, izazvana pogrešnim imunološkim odgovorom. Dok su simptomi intolerancije na hranu većinom povezani s gastrointestinalnim traktom, jaka alergijska reakcija također može uzrokovati crvenilo, otežano disanje, oticanje lica i usta, au ekstremnim slučajevima anafilaktički šok i smrt.
Kod beba alergijske reakcije najčešće izazivaju kravlje mlijeko i jaja, dok kod starije djece kikiriki, orašasti plodovi (lješnjaci, indijski orasi, orasi, bademi, pistacije…), sjemenke (sezam, bučine sjemenke), riba i plodovi mora . Alergije na pšenicu i soju kod nas su dosta rijetke, dodala je Koren Jeverica.
Pojam intolerancije odnosi se na nedostatak određenog enzima u crijevima (u slučaju intolerancije na laktozu, na primjer, nedostatak enzima laktaze). Intolerancije na hranu (osjetljivost) puno su češće od alergija – ili se barem tako čini.
Kako je rekao dr. Za Uršu Bukovnik, koja je doktorica biokemije i specijalizirala funkcionalnu medicinu, a bavi se nutritivnim terapijama, problemi s intolerancijom na hranu su konstanta. U životu pojedinca pojavljuju se povremeno ili postaju kronično prisutan problem. Intolerancije su uzrokovane oštećenjem stijenke crijeva. Tome mogu uzrokovati različiti čimbenici, kao što su: stres, lijekovi, infekcije patogenim mikroorganizmima. Na taj način nepotpuno razgrađene čestice hrane prodiru u krvotok kroz oštećenu crijevnu stijenku, što izaziva reakciju imunološkog sustava. Nije riječ o imunološkom odgovoru poput alergije, već o upalnom procesu koji je obično dugo asimptomatičan, no u kasnijim fazama praćen je bolovima u želucu ili crijevima, mučninom, kožnim problemima, upalom sinusa, glavoboljom i sl. .
Što je stijenka crijeva propusnija, to je veći broj vrsta hrane na koje je pojedinac osjetljiv. Kad (ako) se crijevna stijenka obnovi, broj intolerancija se smanjuje, rekao je Bukovnik.
Koren Jeverica također je upozorila da se situacija može poboljšati i u slučaju alergija na hranu jer kod neke djece alergija na hranu nestane za nekoliko mjeseci ili godina. To se najviše odnosi na alergene kao što su kravlje mlijeko, jaja, pšenica. Ostali alergeni (kikiriki, orašasti plodovi, riba, morski plodovi) često su trajne, doživotne alergije.
Prema European Food Information Association , neprofitnoj organizaciji koju sufinancira EU, 8-10 posto beba ima alergiju na hranu, udio pada na četiri posto kod djece i 1-2 posto kod odraslih.
Testovi intolerancije
Ipak, porast alergija nije toliki da bi koincidirao s nevjerojatnim porastom prehrambenih proizvoda za alergičare. Prema riječima Bukovnika, koji testove intolerancije na hranu tumači kao kolega u privatnom laboratoriju, intolerancije se ne uočavaju ništa više nego u prošlosti.
Ti laboratoriji identificiraju intolerancije mjerenjem razine IgG antitijela u krvi nakon uzimanja hrane. Na temelju koncentracije IgG protutijela davatelji svrstavaju hranu u razrede. Što je viša klasa, to je više antitijela otkriveno u uzorku, to je osoba osjetljivija na hranu. Obično se osoba testira na desetke, ali ponekad i stotine namirnica. Cijena testa oko 150 vrsta namirnica kreće se od 150 do 170 eura. Kako je objasnio Koren Jeverica, IgG antitijela čija vrijednost raste u testovima intolerancije normalan su odgovor i ne znače alergiju ili intoleranciju. Iz tog razloga liječnici u Sloveniji ne rade te testove intolerancije.
Da s ovakvim pretragama treba biti oprezan upozorio je dr. Alenka Trampuš Bakija s Kliničkog instituta za specijalnu laboratorijsku dijagnostiku UKC Ljubljana: “Uvijek savjetujemo da rezultate samoplaćnih pretraga interpretira liječnik (najbolje imunolog) u skladu s kliničkom slikom.”
Pitali smo dva laboratorija koji provode ovakva ispitivanja kakve kompetencije imaju djelatnici koji ih provode. Iz laboratorija Nutrihub za N1 kažu da operateri posjeduju laboratorijska znanja, a rezultate interpretiraju stručnjaci iz područja metaboličke medicine, dok iz Medicare Plusa kažu da pretrage provode kvalificirani medicinski stručnjaci u vlastitom laboratoriju uz dopuštenje Ministarstva. zdravlja.
Dodali su da najčešće testiraju alergene poput jaja, mlijeka, pšenice i orašastih plodova, objasnili su iz Medicare Plus. Ni u jednom od dva laboratorija za testiranje intolerancije na hranu nije zabilježen porast broja ljudi koji su se odlučili testirati. No, u laboratoriju Medicare Plus primijetili su veću upućenost u opisani problem.
Samodijagnoze su uglavnom pogrešne
Suvremeni “trend” prehrane, dakle, doista može objasniti porast alergija, dok relevantnih podataka o porastu intolerancija zapravo nemamo. Prethodno navedeni testovi ipak govore, jer ukazuju na neku vrstu negativnog odgovora organizma na određenu vrstu hrane, iako je taj odgovor nemoguće svrstati u bolesno stanje. Uostalom, izbjegavanje hrane jer nam “jednostavno ne odgovara” sasvim je legitiman i pametan izbor za zdravlje pojedinca.
Samodijagnoze često mogu biti pogrešne. Kao što je utvrđeno u studiji iz 2018. , tri do četiri puta više ljudi samodijagnosticira alergije na hranu nego što ih stvarno ima. Isto pokazuje i istraživanje Agencije za standarde hrane, koje je sažeo BBC. U njemu je gotovo polovica mladih u dobi od 16 do 24 godine odgovorila da su netolerantni na mliječne proizvode, no pokazalo se da je kod samo 24 posto ispitanih mladih dijagnosticirana intolerancija.
Prema Koren Jeverici, proizvođači prehrambenih proizvoda iskorištavaju navodnu osjetljivost jer mogu prodavati (uglavnom skuplje) proizvode s oznakama poput “bez glutena” ili “bez laktoze”. Kao što potvrđuju gore navedena istraživanja tržišta svjetskih tržišta, u Sloveniji ih je sve više na policama trgovina, ponajviše zbog veće potražnje – iako nema podataka o drastičnom porastu intolerancije na hranu.
U Tušu primjećuju veću potražnju za proizvodima bez laktoze i glutena, zbog čega su se posljednjih godina samo iz velikih supermarketa preselili u manje trgovine u okolici. Također su proširili asortiman dotičnih proizvoda. U Mercator prodavaonici biljna pića bez laktoze jedni su od najprodavanijih proizvoda u segmentu organske i posebne prehrane, segmentu koji kontinuirano raste već više od deset godina. Tamo nude više od tri tisuće organskih i specijalnih prehrambenih proizvoda, a u podružnici Šischen taj su odjel zbog povećane potražnje proširili na 360 četvornih metara. Slično potvrđuju i u Lidlu, jer i tamo stalno raste potražnja za proizvodima bez laktoze i glutena. Kako navode, iznimno su popularni biljni mliječni napitci bez laktoze. Spar već nekoliko godina bilježi pozitivan trend u prodaji takvih proizvoda, što ih tjera da povećaju ponudu. Mlijeka biljnog podrijetla posljednjih su godina doživjela značajan porast, a prodaja proizvoda bez glutena nastavlja rasti. Vrlo su popularni i vlastiti brendovi takvih proizvoda, poput brenda “SPAR free from” koji nudi proizvode bez glutena i laktoze.
Cijene su također više od šest puta veće
Svi takvi proizvodi postižu znatno višu cijenu od “normalnih” prehrambenih proizvoda. Dok se litra mlijeka u svakoj trgovini može kupiti za manje od jednog eura, cijene biljnih napitaka ili mlijeka bez laktoze su više i dosežu gotovo tri eura po litri. Kravlje mlijeko bez laktoze nešto je jeftinije, može se nabaviti i u cjenovnom rangu od jednog eura do dva eura po litri.
Kilogram glatkog bijelog brašna može se kupiti za 65 centi, dok je najjeftinije bezglutensko brašno 4 eura. 2,78 eura po kilogramu je cijena najjeftinije bezglutenske tjestenine, dok se obična tjestenina može dobiti za manje od pola tog iznosa.
Kod kruha je razlika najveća: Spar nudi samo dva pakirana bezglutenska kruha, a cijena najjeftinijeg je 13,78 eura po kilogramu. Kilogram običnog bijelog kruha košta nešto više od dva eura – dakle, bolesnici s celijakijom plaćaju oko 690 posto ove cijene.
Oznake o alergenima su sve samo ne šala
Uz visoku cijenu, kod dijetalnih prehrambenih proizvoda postoji još jedan problem: njihovo označavanje. Prema uredbi Europske unije, alergeni prehrambenih proizvoda uvijek moraju biti navedeni u trgovinama i restoranima, no budući da se u kuhinjama ili proizvodnim pogonima ponekad događa unakrsna kontaminacija, a nerijetko i ravnodušnost, informacije na pakiranjima i jelovnicima ne bi trebale biti potpuno vjerovao. Za nekoga tko izbjegava određenu namirnicu samo iz sklonosti, to ne predstavlja nikakvu prepreku jer vrlo vjerojatno uopće neće primijetiti sadržaj alergena. S druge strane, netočna ili nepotpuna informacija o alergenu za neke može biti (smrtno) opasna.
Netočno izjašnjavanje u prošlosti je iu Sloveniji bilo razlog zbog kojeg su alergičari morali tražiti hitnu liječničku pomoć. Koren Jeverica navodi slučaj kada je dijete imalo jaku alergijsku reakciju jer je žitna pločica bila označena kao bezglutenska, ali je sadržavala zob. Godine 2016. 15-godišnja Britanka s nekoliko teških alergija umrla je na letu između Londona i Nice zbog teške alergijske reakcije nakon što je pojela baguette. Kako piše The Guardian, umrla je zbog nedovoljnog označavanja alergena na ambalaži.
Slavne osobe nisu na dijeti
– Zdravim ljudima koji nemaju celijakiju, naravno, gluten ne šteti apsolutno ništa – kaže Koren Jeverica. Štoviše, izbjegavanje glutena može uzrokovati više štete nego njegovo konzumiranje, barem kod djece.
Budući da se potrebe za različitim nutrijentima najviše mijenjaju tijekom djetinjstva, djetinjstvo i adolescencija su najkritičnija razdoblja u pogledu unosa dovoljne količine nutrijenata. Loše zamjene osnovnih namirnica kao što su mlijeko, jaja ili pšenica mogu povećati rizik od nedostatka makronutrijenata i pothranjenosti općenito. Ako dijete konzumira biljnu zamjenu umjesto kravljeg mlijeka, to može dovesti do nedostatka kalcija i vitamina D ili prekomjerne izloženosti fitoestrogenu hormonu koji se nalazi u soji (ako pije sojino mlijeko).
Žitarice, primjerice, sadrže mikronutrijente (tiamin, niacin, riboflavin, željezo, folnu kiselinu) kojih nema drugdje, recimo u voću i povrću. Jaja sadrže visokokvalitetne proteine, bogata su esencijalnim aminokiselinama te vitaminima i mineralima.
Izbjegavanje glutena, laktoze, jaja i slično može biti dobar izbor ako smatramo da nam takav način prehrane više odgovara. Mišljenje da se radi o prehrani koja je sama po sebi zdrava je pogrešno, a osim prethodno spomenutih financijskih interesa prehrambene industrije, uglavnom je i rezultat savjeta raznih blogera i influencera koji nisu kvalificirani za davanje nutricionističkih savjeta.