Mislav
Američki admiral: Kina bi mogla napasti Tajvan prije 2024
Kina bi mogla pokrenuti napad na Tajvan ove ili sljedeće godine, upozorio je admiral Mike Gilday, zapovjednik američke mornarice.
Rasprave o tome kada bi se kineski napad na Tajvan mogao dogoditi u SAD-u rasplamsale su se nakon što je admiral Philip Davidson, sad već bivši zapovjednik američkog Indo-Pacifičkog pomorskog zapovjedništva, rekao Kongresu prošle godine da bi se to moglo dogoditi prije 2027. Mnogi nisu puno pridavali Njegove su riječi važne, no od tada su se upozorenja o opasnosti kineske vojne agresije na Tajvan samo pojačala.
Admiral Gilday rekao je u srijedu da bi se invazija mogla dogoditi čak i prije nego što predviđaju najpesimističniji scenariji, te da bi se po njegovom mišljenju mogla dogoditi već ove ili sljedeće godine. Njegovi su komentari uslijedili samo dva dana nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken upozorio da je Kina zaključila da joj trenutačna situacija u Tajvanu više nije prihvatljiva te da se odlučno ponovno ujedinjenje otoka s više od 23 milijuna ljudi s Kinom može učiniti mnogo brže , javlja Financial Times.
Politologinja Bonnie Glaser smatra da se ništa ne može isključiti, no takva su predviđanja poput Gildayevih, po njezinim riječima, samo neodgovorna nagađanja. Stav da bi se napad mogao dogoditi do 2027. ili čak i ranije temelji se na procjeni kada bi Kina mogla izvesti napad, a ne na stvarnim obavještajnim podacima, naglasila je.
Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen upozorila je Peking u svom govoru povodom Dana državnosti početkom listopada u svjetlu rata u Ukrajini da otok nikada neće odustati od svog demokratskog i slobodnog načina života.
Kineski predsjednik: Otvorena je i mogućnost upotrebe vojne sile
Dolaze teška vremena, moramo se prilagoditi i pripremiti za borbu s “jakim vjetrovima, nemirnim vodama, pa čak i opasnim olujama”, upozorio je kineski predsjednik Xi Jinping prije nekoliko dana na otvaranju 20. kongresa Komunističke partije, prenosi STA.
Očekivano, Shi je ponovio svoje inzistiranje na prethodnoj politici da je Tajvan dio Kine i da je uporaba vojne sile također otvorena za postizanje cilja ponovnog ujedinjenja. “Potpuno ponovno ujedinjenje domovine mora se postići i sigurno se može postići”, rekao je.
“Zbog separatističkih aktivnosti usmjerenih na neovisnost Tajvana i teških provokacija vanjskog uplitanja u poslove Tajvana, odlučno smo se borili protiv separatizma i uplitanja, te pokazali svoju odlučnost i sposobnost da obranimo suverenitet i teritorijalni integritet Kine”, istaknuo je.
Tajvanski predsjednik suprotstavio se prijetnji Kine
U međuvremenu, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen upozorila je Peking u svom govoru povodom Dana državnosti početkom listopada u svjetlu rata u Ukrajini da otok nikada neće odustati od svog demokratskog i slobodnog načina života. Kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu, produbio se strah od kineskog napada u Tajvanu.
Predsjednica je u svom govoru usporedila rusku invaziju s ciljem Kine da jednog dana preuzme kontrolu nad Tajvanom, ako bude potrebno i silom. “Nikako ne smijemo zanemariti izazov koji ta vojna širenja predstavljaju slobodnom i demokratskom svjetskom poretku”, rekla je. Prema njezinom mišljenju, uništenje tajvanske demokracije i slobode značilo bi težak poraz svjetskih demokracija općenito.
Kada su 1949. komunisti preuzeli vlast u Kini, poraženi kineski antikomunisti povukli su se na otok. Od tada je otok zapravo neovisan. Dok je Mao Zedong uspostavio komunističku Narodnu Republiku Kinu na kopnu, antikomunistički Kinezi u Tajvanu zadržali su predkomunističku Republiku Kinu (što je i službeni naziv Tajvana). Naravno, Kinezi se nemaju namjeru odreći Tajvana koji ima oko 23,6 milijuna stanovnika. Otok smatraju dijelom svog teritorija i protive se svakom obliku službenog kontakta između Tajvana i drugih zemalja. Nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Nancy Pelosi početkom kolovoza i nekoliko kasnijih posjeta drugih stranih izaslanstava, Peking je stoga znatno pojačao vojni pritisak na otok.