Mislav
Biodizel – Dnevno spalimo 15 milijuna štruca kruha i 19 milijuna boca ulja
Cijene hrane, koje su već bile alarmantno visoke, skočile su u nebo zbog događaja u Ukrajini. Rekordne suše u Europi i drugim dijelovima svijeta dodatno će produbiti ovu krizu. Milijuni dodatnih ljudi gurnuti su na rub gladi, a mnogo više u krajnju nestašicu hrane. Ipak, svaki dan u Europi spalimo ekvivalent od 15 milijuna štruca kruha i 19 milijuna boca suncokretovog i uljane repice za pogon naših automobila i kamiona, nevladine organizacije upozoravaju na apsurdnost promicanja spaljivanja usjeva za gorivo.
Upotreba biogoriva u Europi raste. Ne samo da spaljujemo hranu u automobilima, biodizel od palminog ulja je tri puta lošiji za klimu od običnog dizela. Uzgoj usjeva za biogoriva zahtijeva ogromne površine zemlje diljem svijeta, što pridonosi krčenju šuma i prisilnom raseljavanju autohtonih i drugih lokalnih zajednica s njihove zemlje, ubrzava klimatsku krizu i povećava glad na globalnoj razini.
Biodizel
Nevladine organizacije uključujući Focus, Oxfam, Deutsche Umwelthilfe i Transport and Environment ističu apsurdnost korištenja hrane za gorivo tijekom prehrambene krize uoči glasovanja Europskog parlamenta o Zakonu EU o zelenim gorivima 12. rujna. Prosvjedovat će ispred Europskog parlamenta pod hashtagom #FoodNotFuel . Pozvat će zastupnike u Europskom parlamentu da prestanu poticati spaljivanje usjeva za gorivo jer to dodatno doprinosi globalnoj krizi hrane.
Tijekom prehrambene krize spaljujemo hranu u automobilima
Cijene hrane, koje su već bile alarmantno visoke, skočile su u nebo zbog događaja u Ukrajini. Rekordne suše u Europi i drugim dijelovima svijeta dodatno će produbiti ovu krizu. Milijuni dodatnih ljudi gurnuti su na rub gladi, a mnogo više u krajnju nestašicu hrane. Ipak, svaki dan u Europi spalimo ekvivalent od 15 milijuna štruca kruha i 19 milijuna boca suncokretovog i uljane repice za gorivo naših automobila i kamiona. Nevladine udruge pozivaju europarlamentarce na odustajanje od korištenja biljnih biogoriva na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 13. rujna, kada se glasa o novoj Direktivi o energiji iz obnovljivih izvora (RED III), upozorava Focus.
Nalazimo se u vremenu energetske krize, kada svjetski lideri traže rješenja za zamjenu ruskog plina. Prema Marjeti Benčini iz Focusa, najveća opasnost ovog vremena je povratak na neodrživa rješenja koja mogu kratkoročno riješiti pristup energiji, ali dugoročno produbiti posljedice klimatskih promjena, pogoršati kvalitetu zraka i ne pomoći stanovništva prijeći na održivu opskrbu energijom i više cijene hrane:”Biogoriva nisu rješenje za smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti, jer da bismo zamijenili svu naftu, 70% zemlje koju smo posvetili proizvodnji hrane moralo bi biti posvećeno proizvodnji usjeva za biogoriva. To je neprihvatljivo od strane gledišta sigurnosti hrane U prometu imamo druga, bolja rješenja: smanjenje aktivnosti motornog prometa, učinkovito korištenje energije i izravnu elektrifikaciju, što je do sada najučinkovitiji način korištenja energije u cestovnom prometu. povećala bi našu ovisnost o žitaricama uvezenim iz Ukrajine i Rusije.”
Ako želimo izbjeći povećanje globalne gladi, moramo prestati proizvoditi biogoriva iz usjeva za hranu i stočnu hranu što je prije moguće. Poljoprivredne površine prije svega moramo namijeniti hrani. Povećana potražnja za biogorivima također dovodi do širenja kultiviranih površina, posebno na biotički osjetljiva područja kao što su tresetišta i močvare, koji su također važno skladište ugljika. Uništimo li te površine, emisije će biti puno veće od ušteda od biogoriva, upozorava Benčina.
15 milijuna štruca kruha (10.000 tona pšenice), 19 milijuna boca ulja spali se svaki dan u obliku biogoriva u našim automobilima i kamionima. Kalorije proizvedene iz usjeva biogoriva mogle bi nahraniti 1,9 milijardi ljudi u svijetu.
Biogoriva nisu rješenje za ublažavanje klimatskih promjena, više puta upozorava udruga Focus: “Kada je prije deset godina EU počela promicati obnovljive izvore energije u prometu, previdjela je vrlo važan aspekt i nije uključila odgovarajuće kriterije održivosti. Kao rezultat toga, korištenje najjeftinijeg i najneodrživijeg povećalo je sirovinu za biogorivo – palmino ulje za proizvodnju biodizela.”
Više palminog i uljane repice u našim automobilima nego na našim tanjurima
Kako su istaknuli, to je paradoks jer biodizel zapravo može biti lošiji za klimu od običnog dizela. Kako objašnjavaju, biodizel iz palminog ulja je obnovljivi izvor energije, ali njegova proizvodnja nije održiva.
Prema nedavnim podacima, 45 posto povećanja globalne upotrebe palminog ulja od 2008. zahtijevalo je krčenje šuma. To je razlog zašto je biodizel od palminog ulja tri puta lošiji za klimu od običnog dizela. U prosjeku, biodizel iz hrane i stočne hrane uzrokuje najmanje 80 posto više emisija stakleničkih plinova od fosilnog dizela, objašnjavaju. U Europi se tijekom posljednjeg desetljeća povećala potrošnja biodizela, pri čemu je najveći porast udjela neodrživih sirovina poput palminog ulja.
Od 2009. do 2019. u Europi je potrošnja biljnog ulja za proizvodnju biodizela porasla za 48 posto, dok se potrošnja ove vrste ulja za prehranu u tom razdoblju nije značajnije mijenjala. Povećanje proizvodnje biodizela uglavnom se temeljilo na uvoznim sirovinama, uglavnom palminom ulju.
Godine 2009. 24 posto uvezenog palminog ulja iskorišteno je za proizvodnju biodizela, a deset godina kasnije više od polovice (53 posto) uvoza te sirovine bilo je namijenjeno automobilima u EU. Uporaba biogoriva iz hrane i stočne hrane već je ograničena u europskim politikama zbog njihovih učinaka na klimu i okoliš. Dizelsko gorivo od palminog ulja, koje je identificirano kao neodrživo, bit će ukinuto najkasnije do 2030. Ali EU i zemlje članice mogu pokazati više ambicije i prekinuti javnu potporu svim gorivima za hranu i stočnu hranu sada, poziva Focus.
Kad bi Europa sama stavila žito koje spaljuje za biogoriva na svjetsko tržište, mogli bismo nahraniti milijune ljudi
Istovremeno, Benčina upozorava da europarlamentarci imaju priliku stati na kraj ovom ludilu glasanjem za ukidanje potpore takvim gorivima proizvedenim iz usjeva za hranu i stočnu hranu. Europski zastupnici u Focusu očekuju odmak od biogoriva iz usjeva: “Sretni smo što su oba odbora (ekološki i industrijski) potvrdila odustajanje od biogoriva od soje i palminog ulja, ali smo zabrinuti zbog visokog udjela biogoriva iz biljaka kao što su kao što su uljana repica, suncokret, pšenica, kukuruz. Usvajanjem nove Direktive o obnovljivoj energiji, sada je pravo vrijeme da se konačno kaže čvrsto ne biogorivima i prekine zavaravajuća europska politika koja bi trebala ozeleniti promet. Jasno je da to nećemo postići biogorivima.”
dr. Johanna Büchler iz Deutsche Umwelthilfe naglasila je da je spaljivanje hrane u automobilima vrlo loša ideja u svakom pogledu: ” To znači milijune hektara dodatne intenzivne poljoprivrede i istodobno potiče krizu hrane, klime i bioraznolikosti. EU zakonodavci moraju hitno prestati nagrađivati ova lažna ‘zelena’ tehnologija kroz Direktivu o obnovljivoj energiji. Trebamo našu zemlju za uzgoj hrane za ljude i obnovu prirodnih ekosustava.” Maik Marahrens iz organizacije Transport & Environment zaključuje da ne možemo spaljivati hranu za pogon vozila, a još manje u vrijeme gladi: “Kad bi Europa sama stavila žito koje spaljuje za biogoriva na svjetsko tržište, mogli bismo nahraniti milijune ljudi. Europski zakonodavci imaju priliku to zaustaviti na rujanskom zasjedanju Europskog parlamenta. Svijet nas gleda.”