Mislav
Električna vozila omogućiti će procvat solarne energije i energije vjetra
Očekuje se da će do 2030. milijuni električnih automobila voziti europskim cestama, a očekuje se da će ih do tada na njemačkim cestama biti jedanaest milijuna. Stručnjaci ističu da ćemo sa svakim ovakvim vozilom sve manje ovisiti o nafti, kao i o prirodnom plinu i nuklearnoj energiji. Zbog revolucije u cestama solarna energija i energija vjetra neminovno će postati dominantni izvori energije, procjenjuju.
Godine 1886. Carl Benz prijavio je patent za prvi automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem. I danas se smatra izumiteljem automobila. No čak je i u 19. stoljeću bilo neobično da takav automobil vozi na benzin. Pet godina prije Benza, prvi električni automobili – u to vrijeme više nalik na kočije – vozili su kroz grad Coburg, 200 kilometara od njegovog radnog mjesta u Mannheimu. Na prijelazu stoljeća, 14 godina kasnije, električni automobili u SAD-u imali su značajno veći tržišni udio – od 38 posto – od vozila na benzinski pogon od 22 posto. Tek oko 1910. plima se okrenula.
Danas je oko 1,4 posto svih automobila na svjetskim cestama električno. Njemački Focus piše da je u Njemačkoj taj udio 2,5 posto. Uz političku potporu očekuje se još veći porast, računa se da će do 2030. godine na cestama u Njemačkoj biti približno 11 milijuna električnih automobila, što bi predstavljalo petinu svih automobila.
Glavni argument za promjene je zaštita okoliša, iako stručnjaci upozoravaju da u praksi nije sve tako čisto. Potrošnja sirovina je velika, a postoji ogromna količina nepoznatog kamo s naknadnim otpadom. Međutim, elektromotor ne ispušta štetne ispušne plinove, posebice ugljični dioksid.
A činjenica je da, unatoč zabrinutosti da se radi više o ekološkom nego o promijenjenom ekonomskom modelu, analitičari smatraju da je val tranzicije dobio zamah i da se više ne može zaustaviti jer ima široku političku podršku. Dakle, čak i naftna industrija shvaća da će dugoročno postati manje važna. Konkretno, europske tvrtke poput Shella i Totala sada su manje uključene u razvoj novih naftnih polja i sve više ulažu u obnovljive izvore energije, ističe Focus.
Sa svakim prodanim električnim automobilom očekuje se povećanje udjela obnovljivih izvora energije u njemačkom i globalnom energetskom miksu. Iz čisto ekonomskih razloga. Električne automobile pokreće električna energija koja se može dobiti iz mnogih izvora: najvažniji su nafta, prirodni plin, ugljen, nuklearna energija, vjetar, solarna energija, biomasa i hidroenergija.
I korporacije koje proizvode električnu energiju, jer žele zaraditi što više novca. Što je jeftinija električna energija proizvedena, to je veća prodajna marža i više kupaca može se odvući od drugih dobavljača električne energije nižim cijenama.
Obnovljivi izvori energije u tom smislu imaju velike prednosti. Prema istraživanju instituta Fraunhofer, koje navodi Focus, kilovatsat iz fotonapona u velikim sustavima koštao je prošle godine samo između 3,12 i 5,7 centi. Za energiju vjetra troškovi se kreću od 6 centi za kopnene vjetrenjače do 10 centi za one na moru. Sve ostale vrste proizvodnje su znatno skuplje. Lignit košta 12,9 centi, crni ugljen 15,5 centi, a prirodni plin 20 centi. S 13 centi po kWh, nuklearna energija također je mnogo skuplja od vjetra i sunca.
Visoki troškovi za elektrane na ugljen i plin temelje se naravno i na troškovima sirovina koji su već značajno porasli 2021. godine. No čak i ako se oni dugoročno smanje, troškovi proizvodnje ostat će visoki.
Uz čiste troškove proizvodnje električne energije, postoje i naknadni troškovi. To su, primjerice, troškovi štete za okoliš, klimu i zdravlje.
Prema procjeni koju je 2018. objavio Fraunhofer institut, oni su također znatno viši za neobnovljive izvore energije, sažima Focus. Dok vjetroelektrane imaju naknadne troškove od samo 0,3 centa po KWh, a solarni sustavi skromnih 1,3 centa po KWh, prirodni plin košta 8,6 centi, ugljen 19 do 21 cent, a nuklearna energija također 21 cent po KWh. A proizvođači električne energije zapravo će morati snositi sve više i više tih naknadnih troškova u budućnosti. Dakle, vrijedi sljedeće: što je više proizvoda na električni pogon, to će više prevladavati povoljno sunce i vjetar, smatraju.
Njemačka je s oko 50 posto energije iz obnovljivih izvora u količini proizvedene električne energije već prednjačila u svijetu, ali i dalje zaostaje za vlastitim ciljevima ekspanzije, upozoravaju njemački analitičari. Ove godine zemlja je čak morala produljiti život nuklearnim elektranama, a mnogi žele graditi nove. No, prema planovima, udio električne energije iz obnovljivih izvora trebao bi se do 2030. popeti na 80 posto.
Samo oko 28 posto ukupne električne energije u svijetu trenutno se proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Udio je u 2021. stagnirao u odnosu na prethodnu godinu. Najuspješnija na tom polju je Norveška, ističu. Ova zemlja izvozi puno nafte i plina, ali 99 posto vlastite električne energije dobiva iz vjetra, sunca i hidroelektrana. Ondje se kaže da je 60 posto svih automobila električno.