cipar.webp
Mislav

Europska zemlja koja Ruse dočekuje raširenih ruku

Cipar je već godinama popularno odredište ruskih ulagača i turista, a od kraja rujna još raširenijih ruku dočekuje tisuće Rusa koji bježe iz domovine u strahu od vojne mobilizacije. Od početka rata u Ukrajini u tu je otočnu državu stiglo, kako se navodi, više od 50.000 Rusa i Ukrajinaca, a osim suživota problem im stvara i nedostatak stambenog prostora.

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin krajem rujna uveo obveznu mobilizaciju , stotine tisuća za borbu sposobnih muškaraca pobjeglo je iz Rusije. Mnogi od njih napustili su svoje obitelji i prešli granice Gruzije, Kazahstana, a u rijetkim slučajevima i Finske i Norveške, ako su uspjeli ishoditi schengensku vizu koja omogućuje ulazak u 26 europskih zemalja – u zadnje vrijeme to im je izuzetno teško. Rusi da ih dobiju, javlja Washington Post.

U naletu Rusa, zemlje poput Litve, Latvije, Estonije i Finske odlučile su zabraniti ruskim državljanima ulazak u Europsku uniju (EU) s turističkim vizama, čime se zapravo sprječava velika većina Rusa da uđu u EU . O uvođenju viza razmišlja se i u Gruziji, čiju granicu dnevno prijeđe deset do jedanaest tisuća Rusa . U Turskoj, koja je također popularna destinacija za iseljenike iz Rusije, vlasti pooštravaju uvjete za otvaranje bankovnog računa, piše Post.

Cipar je već godinama popularno utočište Rusa

S druge strane, druge zemlje s manje strogim uvjetima ulaska Rusa bilježe veliki porast posjeta ruskih državljana . Jedna od njih je i najistočnija država EU – Cipar. Relativno jednostavan proces useljavanja, niski porezi i sklonost stranim ulaganjima dugo su privlačili Ruse u ovu otočnu zemlju, a kritična situacija u rodnoj Rusiji to je učinila još više. Prema Washington Postu, na Cipar dolazi visokoobrazovana radna snaga srednje do više klase, uglavnom zaposlena u informatičkoj tehnologiji.

“Nismo primijetili nikakve znakove otpora u politici Cipra”, rekao je za Post Oleg Reshetnikov , koji se preselio na otok 2014. i tamo osnovao komunikacijsku tvrtku koja zapošljava tisuće visokokvalificiranih radnika koji govore ruski .

U nekim ciparskim gradovima ruska zajednica je toliko jaka da se ruski jezik čuje na svakom koraku. Proljetni “val migracije”, kako ga naziva Post, izazvao je procvat tržišta nekretnina i tvrtki za iznajmljivanje automobila, a navodno se ruski roditelji bore za mjesto svoje djece u školama na engleskom jeziku. Oni Rusi koji su došli u jesenskom valu zbog straha od mobilizacije prisiljeni su nastaniti se u manje popularnim ciparskim gradovima poput Larnake i Nikozije.

“Kad sam emigrirala u travnju, pronalaženje stana već je bio problem: cijene su se udvostručile, stanovi za iznajmljivanje odmah su razgrabljeni na web stranicama”, objasnila je za Post 28-godišnja Jevgenija Kornejeva , koja je na Cipar emigrirala iz Moskve. Kako je dodala, naći dvosobni stan za iznajmljivanje u skupljim gradovima za manje od 2000 eura je “prava sreća”.

Visokostručni kadar se nigdje ne brani

Ruska vlada pokušala je zaustaviti odljev visokoobrazovanog tehnološkog kadra. Prema Washington Postu, obećala je visokokvalificiranim tehnološkim radnicima manje otplate hipoteke, pa čak i odricanje od vojne službe . Ali ova taktika je propala, jer većina Rusa i dalje ne vjeruje da su njihovi životi u domovini sigurni od rata.

Rusi koji žive u drugim europskim zemljama prijavljuju neprijateljstvo lokalnog stanovništva i kažu da ih posebno ne vole u baltičkim državama. The Post vidi sve Ruse kao (barem djelomično) krivce za Putinov rat u Ukrajini.

Nasuprot tome, Cipar još uvijek srdačno dočekuje i Ruse i njihove tvrtke i novac.

EU je kritičan prema ciparskoj “politici raširenih ruku”, posebice negodovanju koje je izazvala ova “zlatna putovnica”. Njime je Cipar bogatim investitorima olakšao put do državljanstva, a ujedno je, kako piše Post, olakšao ulazak “prljavog novca” u Europu. Cipar je okončao program 2020., ali za kvalificirane radnike koji zarađuju više od 2500 eura mjesečno – što je otprilike tri puta više od prosječne ruske plaće – osnivanje poduzeća i dobivanje boravišnih dozvola i dalje je relativno jednostavno.

Osim Rusa, i Ukrajinci: na otoku se osjećaju neobična trvenja

Nisu Rusi jedini koji traže utočište na Cipru. Ukrajinska zajednica također raste na otoku, prema ciparskom ministarstvu unutarnjih poslova, najmanje 16.000 Ukrajinaca prebjeglo je u zemlju od početka invazije 24. veljače.

Prije invazije na Ukrajinu, ruska i ukrajinska zajednica su koegzistirale bez većih problema. Nakon rata na otoku se mogu osjetiti neobična trvenja, piše Post. Lokalni mediji javljaju i o verbalnim sukobima ukrajinske i ruske djece u školama. Proruskih demonstracija bilo je i u ciparskoj prijestolnici Nikoziji, čiji su sudionici napali podršku Cipra sankcijama EU protiv Rusije . Od veljače je na otoku također bilo nekoliko velikih antiratnih skupova koje su organizirali Rusi i Ukrajinci.

Ruska invazija natjerala je ciparske čelnike da vagaju između političke potpore EU-u i Ukrajini i ekonomske ovisnosti o ruskom novcu. Prema Postu, oko četvrtine investicija na Cipru su ruske, a prije rata Rusi su već generirali oko petinu prihoda Cipra od turizma. Cipar je na kraju ipak podržao Ukrajinu i Uniju te sankcije Kremlju, ali je dao do znanja da neće zatvoriti vrata Rusima.

Prema pisanju Washington Posta, neki ruski imigranti namjeravaju ostati na Cipru, no za mnoge je to samo privremeno zaustavljanje prije nastavka putovanja prema drugim europskim zemljama ili Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Vrlo malo njih namjerava se vratiti u Rusiju, jer su mnoge perspektivne industrije potpuno nestale iz zemlje zbog rata.