Mislav
Granice znanosti –
U laboratoriju ‘Frankenstein covid’ sa 80% smrtnosti
Studija koju su proveli znanstvenici iz Bostona izazvala je bijes i ponovno otvorila pitanja o tome trebaju li znanosti dodatna ograničenja. Sveučilište, na kojem je eksperiment izveden, brani se da su kritičari krivo shvatili cijelu stvar, ali čak i neki autoriteti smatraju da bi takve pokuse s virusima trebalo preciznije prijavljivati nadzornim tijelima, a pokuse podvrgavati puno strožim mjerama i kontrolirati.
Neki su mediji ovih dana optužili istraživače Sveučilišta u Bostonu (BU) da su stvorili “frankenštajnovski Covid-19” – verziju SARS-CoV-2 koja kombinira brzo širenje i visoku smrtnost. Njihov konačni proizvod ubio je 80 posto miševa zaraženih ovim virusom.
“Potpuno neodgovorno” i “ovo je ludost”, kritike su koje su letjele na istraživače. Ali ljudi su bili zabrinuti da bi hibridni virus mogao pobjeći iz laboratorija i izazvati smrtonosnu epidemiju. Richard Ebright , molekularni biolog sa Sveučilišta Rutgers, rekao je da je rad, koji je djelomično financiran od strane američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), a proveden u Laboratoriju za nove zarazne bolesti, bio primjer kontroverznog “dobitka funkcije”. ” koji su doveli do rizika da su patogeni još opasniji.
Službenik Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID) NIH-a je zatim dolio ulje na vatru, prema Science.org, kada je rekao da odjel nije bio svjestan specifičnih eksperimenata. Dužnosnici vjeruju da bi vjerojatno trebalo provesti poseban pregled za takve studije koje financira NIH i koje stvaraju pojačane potencijalne pandemijske patogene. Ali sveučilišni dužnosnici rekli su nakon toga da sredstva NIH-a nisu korištena izravno za studiju, već za “alate i platforme”, i da su “još uvijek u raspravi” s NIAID-om o slučaju.
Medijske napise demantiralo je i Sveučilište – tvrde da zapravo nisu učinili ono za što ih se tereti. Ističu da je hibridni virus bio manje smrtonosan od rane verzije koju su modificirali u studiji. Njihovi pristaše također su istaknuli da su drugi istraživači već objavili rezultate sličnih eksperimenata, ali nisu primili sličnu zabrinutost.
Dakle, što su radili u navodno kontroverznoj studiji? Uzeli su gen za površinski protein omikron, ili šiljasti protein, koji SARS-CoV-2 koristi za ulazak u stanice i dodali ga genomu “kičmenog” virusa – verzije SARS-CoV-2 u državi Washington koja je bila identificiran nedugo nakon što se pandemija prvi put pojavila u Wuhanu u Kini početkom 2020. Cilj je bio istražiti objašnjava li protein obogaćen omikronom zašto je manje patogen, što znači da uzrokuje manje teške bolesti. Odgovor bi mogao dovesti do poboljšanih dijagnostičkih testova za Covid-19 i boljih načina upravljanja bolešću, kažu autori studije.
Hibridni virus ubio je osam od 10 zaraženih miševa, dok su se miševi zaraženi omikronom razboljeli, ali nisu uginuli. Ovo sugerira da mutacije koje omikron čine manje patogenim moraju uključivati promjene u proteinima koji nisu šiljasti proteini, kažu autori.
Što misle kritičari? Oni dovode u pitanje znanstvenu vrijednost studije i tvrde da njezini potencijalni rizici i dobrobiti nisu propisno pregledani prije nego što je provedena.
Neil je također primijetio da su eksperimenti provedeni u laboratoriju razine 3 biološke sigurnosti (BSL-3), što je samo malo manje od sigurnosnih mjera koje se viđaju u najsigurnijim laboratorijima BSL-4, koji su rezervirani za izuzetno smrtonosne patogene, virus ebole.
Prema sadašnjoj politici američke vlade, svaki prijedlog da se provede federalno financiran eksperiment za koji se “razumno očekuje” da će ionako visoko virulentan i prenosiv virus učiniti još opasnijim treba biti predmet posebnog nadzora. Sveučilište, pak, kaže da eksperiment nije zadovoljio taj kriterij. Ali neki istraživači misle da jest. Znanost izvješćuje da ovi kritičari vjeruju da je novi hibrid – iako manje smrtonosan za miševe od izvorne washingtonske verzije – vjerojatno bio prenosiviji.
Neki znanstvenici također dovode u pitanje relevantnost studije za zaštitu ljudskog zdravlja. Ističu da se nalazi dobiveni na miševima često ne mogu prenijeti na ljude. “S obzirom na takva ograničenja, ne smatram da je razlog za obavljanje ovog posla općenito uvjerljiv”, tweetao je virolog Francois Balloux sa Sveučilišnog koledža u Londonu.
Neki istraživači također smatraju da bi javnost trebala imati veću ulogu u takvom radu. Istraživačica genske terapije Alina Chan nazvala je studiju “pomalo zabrinjavajućom za mene”. Boji se da bi rezultati takvih eksperimenata “pobjegli” iz laboratorija. Lokalno stanovništvo “nije konzultirano”, tvitala je. S druge strane, sveučilište kaže da je eksperimente odobrilo povjerenstvo za biološku sigurnost koje uključuje predstavnike zajednice i Bostonski odbor za javno zdravstvo.
Kritičari također smatraju da je nepravedno što istraživači sada tvrde da nisu pokušavali ojačati virus – jer je zapravo bio oslabljen u eksperimentu. O tome se sada, nakon eksperimenta, kažu, može raspravljati, ali tko kaže da se nije moglo dogoditi suprotno? Istraživače se kritizira što nisu mogli unaprijed znati hoće li intervencija ojačati ili oslabiti virus. Prema njihovom mišljenju, pristup “da vidimo što će se dogoditi” nije primjeren u tako kritičnim područjima.
Zagovornici eksperimenta kažu da se virus mijenjao i u prirodi, i to kod ljudi.
A branitelji eksperimenta? Ističu da je studija “puno manje alarmantna” nego što su neki sugerirali. Virolog Stuart Neil s King’s Collegea u Londonu istaknuo je da je hibridni virus manje smrtonosan od izvornog soja države Washington. Također je testiran na miševima koji su “izuzetno osjetljivi” na SARS-CoV-2 jer su konstruirani tako da su njihove plućne stanice pune receptora koje SARS-CoV-2 koristi za invaziju na ljudske stanice, istaknuo je Neil. Znanstvenici su gurnuli golemu količinu virusa u nos miševa, daleko više nego što bi čovjek inače susreo. Kao rezultat toga, stopa smrtnosti miševa bila je 80%.
Neil je također primijetio da su eksperimenti provedeni u laboratoriju razine 3 biološke sigurnosti (BSL-3), što je samo malo manje od sigurnosnih mjera koje se viđaju u najsigurnijim laboratorijima BSL-4, koji su rezervirani za izuzetno smrtonosne patogene, virus ebole.
Florian Krammer , virolog na Medicinskom fakultetu Icahn, smatra da je eksperiment manje zabrinjavajući jer su se slične hibridne varijante već pojavile prirodnim putem i kasnije nestale u pozadini. Na primjer, jedan takav prirodni virus sadržavao je šiljak proteina omikron na okosnici delta soja. “Majka priroda je to učinila ljudima prije mnogo vremena i nikoga nije bilo briga” , tvitao je.
Međutim, s obzirom na količinu različitih mišljenja, jedno je jasno – još dugo neće biti konsenzusa o tome trebaju li ovaj eksperiment i njemu slični dobiti više pažnje.
Emily Erbelding , direktorica odjela NIAID-a, inzistira na tome da eksperimenti s hibridnim virusima nisu opisani u prijedlogu za potporu BU ili u izvješćima o napretku. Da jesu, vjerojatno bi proveli pregled, iako je u prošlosti NIAID smatrao slična istraživanja izuzetima od pregleda. Na primjer, agencija je izuzela studije koje su proizvele hibride nekih koronavirusa šišmiša koji su daleki rođaci SARS-CoV-2. U ovom slučaju, agencija je primijetila da istraživači nisu očekivali da će hibridni virusi biti prenosiviji ili patogeniji od početnih virusa.
Također, nedavno objavljena studija američke Agencije za hranu i lijekove stvorila je hibrid omikrona i ranih verzija SARS-CoV-2 i dobila je u biti isti rezultat: većina zaraženih miševa je umrla. Ranije ove godine, privatno financiran tim iz Teksasa izvijestio je da je stvorio slične himere za testiranje cjepiva.
Dok se neki pitaju opravdavaju li takva objašnjenja ovu studiju ili samo ukazuju na loš nadzor u prošlosti, u znanstvenim krugovima postoje procjene da je BU sam napravio skandal jer su istraživači istaknuli 80% stopu smrtnosti kod miševa u sažetku prije tiska. , umjesto da jednostavno napomenemo da je hibridni virus još uvijek smrtonosan čak i sa zamijenjenim proteinom. To nije bio “najpametniji opis”, tvitala je virologinja Marion Koopmans , koja krivi BU tim za “komunikacijsku” grešku.
Kritička javnost, međutim, misli malo drugačije – dobro je da je opis izazvao “eksplozivne naslove”, jer opet se govori o tome što se događa u laboratorijima. Dapače, mnogi još sumnjaju u službenu kinesku verziju izbijanja covida-19 u Wuhanu, gdje se nalazi i veliki laboratorij, što ne čudi s obzirom na nekooperativnost kineskih vlasti i poljuljani ugled Svjetske zdravstvene organizacije. Nitko ne želi novu pandemiju.
U SAD-u se očekuje da će buka oko istraživanja dati dodatni poticaj trenutnoj reviziji federalne politike nadzora za rizična istraživanja. U rujnu je radna skupina izdala nacrt izvješća u kojem preporučuje proširenje politike pregleda kako bi obuhvatila određene vrste istraživanja i određene patogene koji su sada izuzeti. Stručnjaci se slažu da kriteriji za ocjenjivanje moraju biti jasniji. No, ima i kritičara koji smatraju da neka istraživanja jednostavno treba zabraniti, a znanost ograničiti. Očekuje se da će američka vlada sljedeće godine objaviti nova pravila.