Borna
Kako ultra-prerađena hrana može utjecati na vaše mentalno zdravlje
Iako se McDonald's Happy Meal za odrasle može činiti primamljivim, bolje je dvaput razmisliti o prerađenoj hrani za vaše fizičko i mentalno zdravlje.
Vrlo često odlazak u trgovinu završi kupnjom zapakiranih grickalica, pića zaslađenih šećerom ili rekonstituiranih mesnih proizvoda, također poznatih kao ultraprerađena hrana. Ova hrana čini više od 70 posto pakirane hrane u Sjedinjenim Državama i predstavlja oko 60 posto kalorija koje konzumira prosječni Amerikanac.
Ultra-prerađena hrana je popularna jer je praktična, spremna za jelo i obično jeftinija od druge hrane. Međutim, obično imaju visok sadržaj dodanog šećera, soli i zasićenih masnoća, a da ne spominjemo da obrada smanjuje nutritivnu vrijednost hrane. Opsežna istraživanja već su pokazala koliko je ultraprerađena hrana štetna za vaše fizičko zdravlje — ali što je s vašim mentalnim zdravljem?
Hrana utječe na naše raspoloženje
Prema ispitivanju ‘SMILES’ iz 2017., poboljšanje prehrane pruža učinkovitu i pristupačnu strategiju liječenja umjerene do teške depresije. Sama studija bila je prva randomizirana, kontrolirana studija koja je nastojala otkriti hoće li poboljšanje prehrane pojedinca također poboljšati njihovo mentalno zdravlje kroz dvije grupe podrške – jedna grupa je imala nutricionističko savjetovanje, a druga socijalnu podršku. Grupa za dijetalnu podršku zabilježila je veće poboljšanje u usporedbi s onima u kontrolnoj grupi za socijalnu podršku.
Nedavno su autori 2022Javnozdravstvena prehranaStudija je analizirala podatke iz nacionalno reprezentativnog uzorka američke populacije. Otkrili su da ljudi s većim unosom ultraprerađene hrane imaju veću vjerojatnost da će prijaviti mentalno nezdrave ili anksiozne dane i simptome blage depresije. Studije poput ovih pokazuju koliko hrana može utjecati na mentalno zdravlje pojedinca.
Ovo je važno područje istraživanja s obzirom na to da smo u svojevrsnoj krizi mentalnog zdravlja, kaže Eric Hecht, pridruženi izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Charles E. Schmidt na Sveučilištu Florida Atlantic koji je sudjelovao u studiji 2022.
“Iz perspektive javnog zdravlja, ultra-prerađenu hranu treba istražiti kao jednu od češćih izloženosti koja bi mogla pridonijeti ovoj krizi”, dodaje Hecht.
Ultraprerađena hrana može izazvati upalu u crijevima i tijelu, a ta je upala povezana s depresivnim ili anksioznim simptomima, kaže Uma Naidoo, nutricionistička psihijatrica u Općoj bolnici u Massachusettsu i autorica knjige This is Your Brain on Food, koja nije bila uključena u radnoj sobi.
Iako korelacija nije uzročna veza, moguće je da netko tko konzumira manje ultraprerađene hrane ima manje izglede za depresiju ili anksioznost. To je zato što mikrobiom crijeva i mozak ostaju blisko povezani kroz živac vagus (također poznat kao veza crijeva i mozga). Djeluje kao brza dvosmjerna autocesta koja šalje signale i kemikalije naprijed-natrag, objašnjava Naidoo.
“Proizvodimo više od 90 posto serotonina u našem tijelu – kao i druge neurotransmitere koji upravljaju raspoloženjem – izvan mozga, u crijevima gdje se naša hrana probavlja i razgrađuje na vitamine, minerale i druge hranjive tvari”, dodaje Naidoo. “Ovo omogućuje prirodnu simbiozu između hrane i kemije tjelesnog mozga.”
Poboljšanje prehrane može koristiti mentalnom zdravlju
Promjene u prehrani radi poboljšanja mentalnog zdravlja pojedinca ovise o jedinstvenim potrebama i tijelu svakog pojedinca — ono što je dobro za jednoga ne mora biti za drugoga, kaže Naidoo. Općenito, preporučljivo je jesti više cjelovite hrane, voća i lisnatog povrća. Dosljednost i ravnoteža ključni su jer male promjene tijekom vremena imaju najveći učinak, dodaje ona.
Na primjer, moglo bi biti korisno preskočiti one pileće komade od 10 komada iz nedavno izdanih Happy Mealsa za odrasle iz McDonald’sa. Ultra-prerađena hrana ili “hrana u kojoj više nema izvorne hrane” često sadrži tvari poput šećera i raznih kemikalija koje same po sebi imaju nepovoljne učinke na mentalno zdravlje, kaže Hecht. Prema podacima iz 2017Znanstvena izvješćastudije , unos šećera iz slatke hrane i pića ima negativan učinak na dugoročno psihičko zdravlje.
U međuvremenu, slijeđenje mediteranske prehrane koja uključuje visoku konzumaciju povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća, te nizak unos crvenog mesa, pokazalo se da smanjuje rizik od depresije. Također se preporučuju dijete koje u potpunosti eliminiraju nezdravu hranu.
Dijete koje se oslanjaju na cjelovite namirnice, u usporedbi s pakiranom prerađenom hranom koja se ne bi trebala smatrati hranom, mogu smanjiti štetne simptome mentalnog zdravlja, kaže Hecht.