eksplozija u poljskoj
Vedran

Kijev želi uvući NATO u rat

Nakratko je postojala opasnost od trećeg svjetskog rata. NATO je reagirao smireno, Ukrajina nije. A Moskva se nije javljala ni na krizni telefon.

Dvoje ljudi koje je u utorak usmrtila eksplozija rakete na njihovoj farmi u blizini poljske granice s Ukrajinom nisu imali sreće što su se našli na krivom mjestu u krivo vrijeme u rijetko naseljenom području. Svi ostali su se izvukli sa šokom – i s olakšanjem jer prema sadašnjim saznanjima to nije bio ciljani ruski napad, već zalutali ukrajinski projektil.

Čovjek je nekoliko sati mislio da je to moguće i morao se zapitati je li treći svjetski rat neizbježan. Bio je to podsjetnik da se ruski rat protiv Ukrajine u svakom trenutku može preliti na Zapad, htjeli to ili ne.

Bio je to i svojevrsni stres test za sve uključene. Takvi se testovi provode u bankarskom sektoru ili sektoru opskrbe energijom kako bi se identificirali rizici. Da ne postanu očigledni tek kad bude prekasno. S tog gledišta vrijedi pobliže proučiti incident od utorka. Poljska i NATO su reagirali mirno, ali drugi akteri nisu.

Test nije uspio

Prije svega, to se tiče političkog vodstva Ukrajine. Istina je da je u okrutnom ratu, koji nije sama birala i u kojemu je podržava Zapad koliko god zna. No, to na nju stavlja posebnu odgovornost: biti bolja od Rusije kada su u pitanju egzistencijalna pitanja istinitog i lažnog.

Melnyk, koji svoj novi posao ne radi ništa drugačije od prethodnog kao predsjedavajućeg veleposlanstva u Berlinu, pozvao je Allianz na “vrlo bolne posljedice”.

Očito je da Kijev želi uključiti Alijansu u ovaj rat kao izravnu stranu. Pritom njih trojica štete svojoj zemlji. Svatko tko je do sada zagovarao suzdržanost u isporuci određenih vrsta oružja može to vidjeti samo kao potvrdu.

Komunikacija kao u 19. stoljeću

Ni Moskva se nije dobro pokazala. Istina, Kremlj se s pravom branio od lažnih tvrdnji koje su se širile iz Kijeva. No šutnja je nastala tamo gdje je to trebao učiniti prvi: u izravnim razgovorima između načelnika stožera.

To je javno objavio Mark Milley, koji tu dužnost obnaša s američke strane. Njegovi zaposlenici nisu mogli uspostaviti izravan kontakt s generalom Valerijem Gerasimovim nakon incidenta, rekao je u srijedu.

Prethodno je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg govorio o tome je li bilo takvih kontakata na razini Saveza. Postoje “crveni telefoni”, iako danas izgledaju drugačije nego u vrijeme Hladnog rata. Razborito je imati takve izravne kanale kako bi se izbjegli opasni nesporazumi. Tim gore što je posljednji poznati kontakt između najvišeg generala NATO-a i Gerasimova bio kao u 19. stoljeću: pismom.