Mislav
LNG tanker zakrčen ispred Europe: “EU je pretjerala sa gomilanjem plina“
Europa doživljava paradoks: budući da su mnoge zemlje, strahujući od nestašice plina, naručivale plin na veliko, skladišta su sada puna sirovina koje su kupljene po tako visokim cijenama. A LNG tankeri se gomilaju uz obalu.
Seapeak Creole ima svoj monstruozni trbuh pun ukapljenog prirodnog plina, ali ne može se riješiti blaga.
Danima je 295 metara dug i 46 metara širok LNG tanker lelujao u blizini Gibraltarskog tjesnaca , natovaren sa do 173.400 kubičnih metara smrznutih sirovina iz SAD-a . Ali ne ulazi u obližnji LNG terminal Huelva. A nedaleko od »Seapeak Creole« drugi LNG teretnjaci ovog petka plove Cadiškim zaljevom.
Imaju vrijedan teret na brodu: prirodni plin ohlađen na minus 162 stupnja. Gorivo za koje su kupci u Europi nedavno plaćali mjesečeve cijene. Jedan megavat sat (MWh) koštao je krajem kolovoza na europskom veleprodajnom referentnom tržištu TTF gotovo 350 eura. Ali danas se prirodni plin ponekad može naći za petinu te cijene za trenutnu isporuku. Jer rijetko tko može iskoristiti toliko materijala ovdje i sada.
Plinska kriza daje oduška. Panike kao ljeti u Europi više nema. Iako Rusi isporučuju samo malo – i baš ništa Njemačkoj .
Toplo je za studeni, zahtjevi za grijanjem su shodno tome niski, apeli na štednju i prije svega visoke potrošačke cijene utječu na privatne i industrijske krajnje potrošače. Iznad svega, memorija je sada gotovo puna do vrha. Gotovo da nemate mjesta za novi plin.
I tako vlasnike tereta na LNG tankerima čekaju hladnija, isplativija vremena. “Spot cijena prirodnog plina nedavno je bila oko 75 eura po megavat satu – za terminske ugovore za isporuke u prosincu plaćeno je oko 115 eura”, kaže Hanns Koenig, stručnjak za tržište u konzultantskoj tvrtki Aurora Energy Research. “Isplati se čekati.” Pod uvjetom da tankeri tada iskrcaju svoj plin.
LNG tanker iskrcava ukapljeni prirodni plin u luci Bilbao
Ludo je. Političari, ekonomisti i tržišni stručnjaci već mjesecima upozoravaju na veliku nestašicu plina. Tada je Vladimir Putin uglavnom zatvorio slavinu i naftovodi Baltičkog mora su dignuti u zrak. Ali trenutačno plina u Europi ima na pretek. Prema Federalnoj mrežnoj agenciji skladišta u Njemačkoj u ponedjeljak su bila popunjena 99,89 posto , a iskorištenost u cijeloj EU je preko 95 posto.
To je rezultat opsežnih programa kupnje koje su pokrenule vlade i regulatori. U Njemačkoj, primjerice, tvrtka Trading Hub Europe već mjesecima u ime Savezne mrežne agencije nabavlja i skladišti stotine milijuna megavat sati dnevno.
“EU je ove godine pretjerala sa gomilanjem plina”, kaže Thierry Bros, profesor energetike na francuskom sveučilištu Sciences Po Paris. “Preostalo je malo kapaciteta diljem EU-a za apsorbiranje dodatnog plina. Kao rezultat toga, brodovi se gomilaju uz europske obale.«
Kako kaže Bros, bilo bi pametnije na početku sezone grijanja napuniti spremnike do oko 80 posto. “Tada bi sada postojala fleksibilnost na strani potražnje.” Više razboritosti pri kupnji plina vjerojatno bi osiguralo opskrbu ove zime po mnogo nižoj cijeni, kaže Bros. I u Europi su uštede premašene. »Nismo trebali tako drastično smanjiti industrijsku potrošnju. Ukupna ekonomska šteta vjerojatno će se mjeriti milijardama.«
Ali kako su donositelji odluka to mogli predvidjeti? Igrao si na sigurno. I tako tržište plina sada doživljava paradoks prevencije.
Nije slučajnost da se LNG tankeri okupljaju u blizini Španjolske . Zemlja ima terminale na šest lokacija – Njemačka još nema niti jedan – ali oni nisu iskorišteni ni za prosječno 40 posto kapaciteta. Zato što su spremnici Iberaca također skoro puni. A nije lako dopremiti plin s poluotoka do Francuske – a još teže dopremiti ga do Njemačke.
“Najveće usko grlo u unutareuropskom transportu je ograničeni kapacitet cjevovoda od Španjolske do Francuske”, kaže industrija. »Ako velike količine LNG-a slete u Španjolsku, postoje uska grla na čvorištu prema Francuskoj.«
Miris plina
Postoji još jedna prepreka u francuskoj plinovodnoj mreži. Za razliku od svih ostalih zemalja EU-a, Francuska umiješa mirisne tvari u plin prije transporta kroz prijenosnu mrežu kako bi se osjetio miris ako dođe do curenja plina. To je uglavnom sumpor.
U Njemačkoj i mnogim drugim zemljama EU plin se odorizira samo u distribucijskoj mreži. Međugradske linije za to nisu dopuštene. Prema Federalnoj mrežnoj agenciji, izolirana industrijska postrojenja mogu osjetljivo reagirati na sumpor.
Osim toga, opetovano se tvrdi da bi spremnici mogli korodirati.
Francuski plin je stoga prvo morao biti prerađen za njemačko tržište u postrojenju za dezodoraciju na granici s Baden-Württembergom – što je, prema Pollexu, usporilo protok plina. Sada kada je kriza prošla, čini se da maloprodaja postaje nešto fleksibilnija. Do deset milijuna kubičnih metara mirisnog plina sada dnevno teče iz Francuske u njemačku mrežu plinovoda.
Profesor energetike Bros argument o odorizaciji ionako smatra “ludilom”. “O tome se na razini EU pregovara oko deset godina. Za sada nikakav dogovor nije postignut.« Upozorenja o koroziji skladišta su, po mišljenju Broa, samo »izgovor za ograničavanje europskog trgovanja plinom«. Da je plin doista tako štetan kao što se tvrdi, posljedice su se već odavno trebale osjetiti u Francuskoj.
Koliko god tržište plina trenutno bilo opušteno, kriza još nije završila. “Hladnoća može doći bilo kada. Tada odmah skoči potražnja i cijena”, kaže poznavatelj tržišta Koenig. Stoga je dobro što se tankeri drže ispred europskih obala.
“U principu, to su dodatna skladišta na moru” i “neće se tako skoro isključiti”. Uostalom, cijene LNG-a u Europi još uvijek su oko 15 posto više nego u Aziji , tradicionalno najvažnijem prodajnom tržištu za ukapljeni prirodni plin.
Pad veleprodajnih cijena dosad gotovo da nije pogodovao krajnjim potrošačima. Prema portalu za usporedbu Check24, uzorno kućanstvo s potrošnjom od 20 megavat sati u listopadu je prirodni plin u prosjeku plaćalo 3726 eura godišnje.
To je bilo 2361 euro više nego u listopadu 2021. (1365 eura). Model proračuna uštedio bi 311 eura kao rezultat pretpostavke o odbitku koji je savezna vlada obećala u prosincu.