sibir virus
Mislav

Virus star 48500 godina oživljen je iz sibirskog permafrosta

Sedam virusa iz sibirskog permafrosta oživljeno je i replicirano u laboratoriju – uključujući najstariji oživljeni dosad

Ponovno je oživljeno sedam tipova virusa koji su tisućama godina ležali smrznuti u sibirskom permafrostu. Najmlađi je bio zamrznut 27.000 godina, dok je najstariji bio na ledu 48.500 godina – što ga čini najstarijim virusom oživljenim dosad.

“48 500 godina je svjetski rekord”, kaže Jean-Michel Claverie sa Sveučilišta Aix-Marseille u Francuskoj, koji je radio sa svojim kolegama. Njegov tim je prethodno oživio dva virusa stara 30.000 godina iz permafrosta, od kojih je prvi najavljen 2014.

Tim kaže da činjenica da je svih devet virusa ostalo sposobno inficirati stanice pokazuje da su drevni virusi iz topljenja permafrosta prijetnja zdravlju biljaka i životinja, uključujući i nas.

Iako bi 48 500 godina moglo biti rekord za virus, nekoliko skupina tvrdi da su oživjele bakterije zarobljene u sedimentima , ledu ili kristalima soli koji su stari i do 250 milijuna godina. Međutim, ostaje nejasno jesu li organizmi zapravo toliko stari ili su mnogo mlađi koji su kontaminirali uzorke.

Moglo bi biti moguće oživjeti viruse koji su stariji od 48.500 godina, kaže Claverie. Najdublji permafrost star je i do milijun godina . Međutim, teško je utvrditi starost drevnog permafrosta jer standardno radiokarbonsko datiranje ne funkcionira nakon 50.000 godina.

Virus star 48.500 godina došao je iz permafrosta 16 metara ispod dna jezera u Yukechi Alasu u Yakutiji, Rusija. To je vrsta pandoravirusa – golemog virusa koji inficira jednostanične organizme poznate kao amebe.

Zapravo, svih devet virusa koje je tim do sada oživio su ogromni virusi koji zaraze amebama jer je to sve što tim traži. Istraživači dodaju uzorke permafrosta kulturama ameba i pregledavaju ih pod mikroskopom na znakove infekcije, što pokazuje da je virus “živ” i da se replicira.

Ako drevni divovski virusi ostanu zarazni nakon što su zamrznuti tako dugo vremena, ostale će vrste također, kaže Claverie.

Eric Delwart s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu, koji je ponovno stvorio biljne viruse iz davno smrznutog izmeta karibua , slaže se.

“Ako autori doista izoliraju žive viruse iz drevnog permafrosta, vjerojatno je da bi još manji, jednostavniji virusi sisavaca također preživjeli zamrznuti eonima”, kaže Delwart.

To znači da postoji rizik da ti drevni virusi zaraze biljke ili životinje, uključujući ljude, ako se odmrznu, kaže Claverie. Ovaj rizik je povećan zbog klimatskih promjena koje tope permafrost , kaže on. “Bakterije i virusi izlaze svaki dan.”

Dok je prije bilo malo pojedinaca na Arktiku koji su bili izloženi takvim prijetnjama zaraze, kaže Claverie, sve više ljudi se seli u to područje kako bi iskopavali resurse poput zlata i dijamanata. A prvi korak u rudarenju je uklanjanje gornjih slojeva permafrosta.

“Postoji stvarna opasnost”, kaže. “Ali nemoguće je staviti broj na ovaj rizik.”

Delwart smatra da je rizik da drevni virus permafrosta izazove pandemiju puno manji od rizika od virusa koji cirkuliraju u domaćim i divljim životinjama. “Globalno zatopljenje dovoljno je zastrašujuće i bez dodavanja oslobađanja smrznutih virusa ubojica na dugačak popis očekivanih ekoloških katastrofa”, kaže on.

No Rebecca Katz sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu DC kaže da ovu opasnost moramo shvatiti ozbiljno. “Ima smisla razumjeti sve potencijalne putove za pojavu kako bismo mogli biti što spremniji”, kaže ona. “Prijetnja prastarih virusa koje oslobađa permafrost koji se otapa vrlo je stvarna prijetnja.”

Namjerni pokušaji oživljavanja virusa permafrosta također bi mogli biti riskantni, kaže Claverie. Njegov pristup je siguran jer virusi koji inficiraju amebe ne mogu zaraziti biljke ili životinje, kaže on. Međutim, tim u Državnom istraživačkom centru za virusologiju i biotehnologiju VECTOR u Rusiji planira oživjeti viruse koji su zarazili mamute , kaže Claverie.

“Ovo je užasno”, kaže Claverie. “U potpunosti sam protiv toga.”