Borna
Zagađen zrak kriv za preranu smrt 238.000 Europljana 2020.
Zbog izloženosti opasnim zagađivačima u zraku najmanje 238.000 ljudi prerano je umrlo u Europskoj uniji 2020. godine, navodi se u danas objavljenom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA). Iako se kvaliteta zraka poboljšava, ovi zagađivači ostaju "najveći ekološki rizik za ljudsko zdravlje u Europi", posebno u urbanim središtima.
Emisije svih ključnih zagađivača zraka smanjuju se, ali 96 posto stanovnika gradova u EU i dalje je izloženo razinama onečišćenja koje premašuju preporučenu razinu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od pet mikrograma po kubnom metru.
Izloženost finim česticama (PM2,5) uzrokovala je najmanje 238 000 preuranjenih smrti u EU 2020., što je pad od 45% u usporedbi s 2005. Ako se ovaj trend nastavi, EEA procjenjuje da bi EU potencijalno mogla ispuniti cilj Smanjenje od 55% u prerane smrti do 2030.
U međuvremenu, izloženost dušikovom dioksidu dovela je do 49 000, a izloženost ozonu do 24 000 preuranjenih smrti u EU-u 2020. godine, prema EEA.
Osim prerane smrti, onečišćenje zraka uzrokuje niz kroničnih bolesti, što predstavlja veliki teret za europske zdravstvene sustave. U 2019. godini, primjerice, izloženost česticama PM2,5 u 30 europskih zemalja bila je odgovorna za 175.702 godine života s invaliditetom zbog kronične opstruktivne bolesti pluća.
Onečišćenje zraka šteti i biološkoj raznolikosti, poljoprivrednoj proizvodnji i šumama te uzrokuje velike gospodarske štete, dodaje agencija.
Grijanje zgrada na kruta goriva odgovorno je za većinu štetnih krutih čestica u zraku, a važan izvor tih čestica su i industrija, cestovni promet i poljoprivreda. Potonji je također odgovoran za 94 posto emisija amonijaka i više od polovice svih emisija metana. U međuvremenu, glavni izvor dušikovih oksida je cestovni promet.