ocijeni-radno-vrijeme_.webp
Mislav

Zašto osmosatno radno vrijeme nije jamstvo produktivnosti?

Osjećate li se tužno u nedjelju navečer kada razmišljate o povratku na posao u ponedjeljak? Osjećate li se često loše i pod stresom u uredu? Možda ste zatrpani radnim obvezama? Provjerite što možete učiniti da se oslobodite stresa prije nego izgorite i kako se riješiti stresa. U internetskoj trgovini Medic-UM možete pronaći razne dodatke prehrani s biljnim ekstraktima koji na prirodan način pomažu u suočavanju sa svakodnevnim stresom.

Raditi se mora, a cilj sve više kompanija u razvijenom svijetu je kontinuirani dvoznamenkasti godišnji rast dobiti. Iako to često znači povećanje količine posla koji pojedinac mora obaviti, poslodavci prečesto zatvaraju oči pred preopterećenošću radnog mjesta. Potražili smo nekoliko savjeta kako se nositi s preopterećenjem i spriječiti njegove negativne posljedice.

Kako prepoznati preopterećenje?

Preopterećenost na radnom mjestu nastaje kada se radnik nosi s obavezama koje nadilaze njegovo znanje ili vremenski okvir radnog dana. Preopterećenost se, dakle, ne smatra samo kada se radni dan proteže na više od osam sati dnevno ili 40 sati tjedno, već i kada su obveze takve da ih zaposlenik ne može kvalitetno obavljati ili zbog nedostatka znanja ili drugih raspoloživih resursa.

Želja za većom produktivnošću i učinkovitošću, koja bi zaposlenika mogla dovesti do napredovanja, često je glavni razlog koji dovodi do povećanja količine radnih obveza, što u nekom trenutku, osobito dugoročno gledano, dovodi do preopterećenosti. Dakle, kako prepoznati znakove da ste preopterećeni?

Preuzimanje novih radnih zadataka također može biti nešto pozitivno, ali samo ako prethodno završite postojeće. Bavljenje novim zadacima dok stari još nisu dovršeni može brzo dovesti do stresa.

Jasan znak preopterećenosti svakako je ako ste stalno pod pritiskom i stresom . Povremeni stres nije razlog za brigu. Ali važno je da nije konstantan.

Nekontrolirani emocionalni izljevi čak i u slučaju manjih problema mogu biti pokazatelj da se nosite s previše stresa ili preopterećenosti, što može uzrokovati da čak i manji problem izazove emocionalnu pretjeranu reakciju.  

posao posao stres | Fotografija:

Također, predug popis obaveza koje morate obaviti može dovesti do iscrpljenosti. Ako dan već započinjete s dugom listom zadataka, a tijekom dana samo dodajete nove bez da ijedno od njih označite, onda je ovo trenutak kada morate zastati i razmisliti.

Uvijek imate osjećaj da nemate dovoljno vremena ? Ako imate toliko dnevnih obaveza da ih jednostavno ne možete obaviti tijekom redovnog radnog dana i stoga stalno radite prekovremeno, onda to svakako znači da ste preopterećeni.

Kako izbjeći preopterećenje?

Preuzimanje novih i novih zadataka neće automatski povećati vašu produktivnost, ali će stvoriti veći pritisak, pa čak i dugoročno dovesti do izgaranja. Stoga napravite listu prioriteta . Zadatke koji nisu važni bolje je napustiti ili se njima pozabaviti kasnije kada budete imali više vremena. Napravite realan popis obaveza . Učitajte samo onoliko koliko zapravo možete podnijeti.

Ne zaboravite uzeti pauzu . Mozak će vam bolje raditi ako tijekom rada napravite pauzu. Rad bez pauze smanjuje kreativnost i motivaciju. Također naučite reći ne . Ovo je inače vrlo teško za mnoge ljude. Objasnite da već imate više nego previše obaveza i da stoga trenutno ne možete preuzimati nove jer biste time smanjili vlastitu učinkovitost. Većina poslodavaca trebala bi razumjeti takvo objašnjenje.

Ako na poslu imate još kolega s kojima možete podijeliti posao , svakako to iskoristite. Ne brinite da drugi neće obaviti posao tako dobro kao vi. Možda im za početak povjerite manje, jednostavnije zadatke, a postupno dodajte teže. Stavite sebe, svoje zdravlje i dobrobit na prvo mjesto.

 

Šestosatno radno vrijeme kao način borbe protiv stresa i preopterećenja?

Istraživanje Sveučilišta Ohio State pokazalo je da prosječni Amerikanac radi više od osam sati dnevno, no to nikako nije jamstvo učinkovitosti. Među najčešćim smetnjama u uredu su sljedeće aktivnosti:

  • čitanje vijesti i surfanje internetom (jedan sat i pet minuta),
  • društvene mreže (44 minute),
  • razgovor o temama koje nisu vezane za posao (40 minuta) i
  • traženje novog posla (26 minuta).

Suradnici također mogu biti prilično ometajući. U prosjeku, svake tri minute radnik se prekida u radu. Kombiniramo li ove podatke s vremenom koje je potrebno prosječnom radniku da se ponovno usredotoči na posao (23 minute), onda je pitanje povezanosti dugog radnog vremena i produktivnosti doista na mjestu.

Razna istraživanja koja se provode diljem svijeta već pokazuju da skraćeno šestosatno radno vrijeme povećava kako zadovoljstvo samih radnika tako i njihovu produktivnost.