Vedran
Bit ćete užasnuti kada vidite koliko brzo modna odjeća završi
U vrijeme kada planet pati od zagađenja i svijetu prijeti ekološka katastrofa velikih razmjera, modna industrija i veliki proizvođači brze mode samo pogoršavaju situaciju ilegalnim odlaganjem otpada u zemljama u razvoju. Područja Afrike utapaju se u milijunima rabljene odjeće koju svake godine dostavlja industrija brze mode.
Trgovci brzom modom recikliraju samo mali dio odjeće, od čega se većina, prema Daily Mailu, šalje u gradove poput Accre, glavnog grada Gane, gdje gomile rabljene odjeće stvaraju prizore koji izgledaju kao postapokaliptični scenarij. Problem s kojim se tvrtke suočavaju sa svojim programima održivosti je vrijeme i novac potrošen na transformaciju. Za njih je najjednostavnije rješenje izmjestiti problem, odnosno jednostavno poslati odjeću negdje drugdje. Na primjer, u Afriku.
Deseci afričkih zemalja pokušali su zabraniti uvoz onoga što Gana naziva “obroni wawu” ili “odjeća mrtvih bijelih ljudi” jer je priljev ogroman, a kvaliteta odjeće toliko loša da se ne može nositi. ABC navodi da više od 15 milijuna rabljene odjeće stiže iz Velike Britanije, Europe, Sjeverne Amerike i Australije. Najmanje 40 posto ga je loše kvalitete, što ga čini bezvrijednim i šalje se ravno na odlagališta koja se slijevaju u naseljena područja.
Tako je u Accri od slojeva odbačene odjeće izraslo brdo visoko 20 metara.
Svake godine u svijetu se proizvede više od 100 milijardi komada odjeće, a 85 posto ih se odloži ili spali. Priljev jeftine odjeće također šteti domaćoj tekstilnoj industriji u Africi, jer se njezini proizvođači ne mogu natjecati cijenom.
“Prije smo proizvodili odjeću, ali sada je došao ovaj novi oblik kolonijalizma… Oni žele svoje proizvode dovesti na ovaj način, pa nam ne dopuštaju da radimo naše”, rekao je ugandski trgovac rabljenom odjećom za časopis Bright .
Dio Istočnoafričke zajednice (EAC) 2015. godine pokrenuo je zahtjev za zabranu uvoza odjeće, odnosno njegovo zaustavljanje do 2019. No, kako piše The Stern Opportunity, zahtjev je povučen zbog ultimatuma iz Sjedinjenih Država – zaprijetio je povlačenjem inicijativa iz Zakona o rastu i mogućnostima Afrike ako ne odustanu. Zakon o kojem je riječ trgovinski je program koji zemljama podsaharske Afrike daje povlašteni pristup američkim tržištima, dopuštajući im izvoz proizvoda bez carine.
