Mislav
Jedna od četiri odrasle osobe u svijetu doživi moždani udar
Moždani udar je među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta diljem svijeta, ali gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti.
Društvo za kardiovaskularno zdravlje Slovenije zajedno s Udruženjem bolesnika s cerebrovaskularnom bolesti Slovenije pripremilo je konferenciju za medije povodom Svjetskog dana moždanog udara. Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada.
Moždani udar jedna je od najčešćih kardiovaskularnih bolesti. Jedna od četiri odrasle osobe u svijetu doživi moždani udar. Oko 30% njih to doživi tijekom aktivnog radnog razdoblja. Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje. Moždani udar je među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta diljem svijeta, ali gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti.
Usp. Matija Cevc dr. sc. med., predsjednik Društva za kardiovaskularno zdravje Slovenije, KO za vaskularne bolesti, UKC Ljubljana, predstavio je važnost prevencije i zdravog načina života od djetinjstva.
Oduvijek se smatralo da je najbolji liječnik (zdravstveni sustav) onaj koji spriječi nastanak bolesti, a ne onaj koji ih inače uspješno liječi. Ako se želimo približiti ovoj rijeci, potrebno je djelovati preventivno. Zato je jako važno što prije identificirati sve čimbenike rizika za moždani udar i poduzeti odgovarajuće mjere. Sprječavanje pretilosti i prekomjerne uhranjenosti već u djetinjstvu značajno će smanjiti rizik od dijabetesa, sekundarne dislipidemije i visokog krvnog tlaka koji su važni čimbenici za nastanak moždanog udara.
Dugotrajno povećanje krvnog tlaka dovodi do bolesti srca, koja je često praćena nepravilnim otkucajima srca – fibrilacijom atrija – što je opet iznimno važan čimbenik u nastanku tromboembolijskog moždanog udara, ako se ovo stanje ne prepozna na vrijeme i ne liječi. . Čak i progresija ateroskleroze, kada se javljaju plakovi i kalcifikacija arterija, može uzrokovati moždani udar – a hiperkolesterolemija je uzrok stvaranja aterosklerotskih plakova.
Stoga je potrebno kontrolirati i ovo stanje. Zdrav način života, koji moramo poticati i provoditi od djetinjstva, značajno pridonosi sprječavanju ranih kardiovaskularnih komplikacija, kao što su npr. također moždani udar. Nikada se ne može dovoljno naglasiti koliko su prijeko potrebni redovita svakodnevna barem umjerena tjelesna aktivnost, zdrava i zaštitna mediteranska prehrana, a posebno nepušenje.
No ako se unatoč svim preventivnim mjerama jave arterijska hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, fibrilacija atrija i dr. međutim, lijekove je potrebno pažljivo i redovito uzimati kako bi se njihov negativan utjecaj na naš organizam sveo na najmanju moguću mjeru.
U kroničnom razdoblju, zbog plastičnosti mozga, još je moguć napredak na mnogim drugim područjima. Bit rehabilitacije je vratiti pacijente u što aktivniji svakodnevni život.
U upravljanju čimbenicima rizika ne smijemo zaboraviti ni one malo manje poznate, kao što su psihosocijalni čimbenici (depresija, nesanica, anksioznost, sagorijevanje i dr.). Za ublažavanje ovih čimbenika, uz redovitu tjelesnu aktivnost, korisna je i primjena raznih tehnika opuštanja (meditacija, joga, autosugestija i dr.) te naravno usporavanje tempa života.
No, ako se moždani udar “dogodi”, ključno ga je prepoznati i djelovati jer nedjelovanje dovodi do većih i težih posljedica, uključujući i invaliditet. Izgubljeno vrijeme ne može se nadoknaditi, a defekt ostaje za cijeli život.
Uspješnim brzim liječenjem, primjerice trombolizom (otapanjem ugrušaka) brzo nakon jasne pojave znakova i simptoma ove bolesti te hitnim dijagnostičkim postupkom – moguće je spriječiti smrt, smanjiti invaliditet ili čak izliječiti bolest. Velika većina moždanih udara događa se u kućnom okruženju, stoga svi moramo znati koji su znakovi upozorenja da se nešto događa. Najjednostavnije, ova upozorenja su sažeta akronimom GROM.
Znakovi moždanog udara:
G – govor (može li osoba govoriti jasno i razumljivo?)
R – ruka (može li osoba podići ruku i držati je tamo?)
O – lice (može li se osoba nasmiješiti? Spušta li se kut usana?)
M – minuta, vrijeme (odmah zvati 112!)
Stoga, ako kod nekoga primijetimo bilo koji od ovih znakova, moramo odmah djelovati. Uspjeh liječenja ponajviše ovisi o brzini transporta bolesnika do najbliže zdravstvene ustanove, jer se brzim započinjanjem liječenja mogu spriječiti dugoročne posljedice.
Izv. prof. dr. Janja Pretnar Oblak dr. sc. med., Klinika za neurologiju UKC Ljubljana, rekao je kako je vaskularna neurologija jedna od najbrže razvijajućih grana medicine. Od uvođenja intravenske trombolize prošlo je gotovo 30 godina, no od tada se granice mogućeg na ovom području stalno mijenjaju. Uz točnu slikovnu dijagnostiku, intravensku trombolizu moguće je napraviti do 9 sati od pojave simptoma, a mehanički ugrušak ukloniti do 24 sata.
Ovdje, međutim, ostaje osnovno pravilo da ne možemo nadoknaditi izgubljeno vrijeme na početku moždanog udara, moždano tkivo i dalje odumire istom brzinom. Promijenio se samo pristup, a bolesnika s akutnim moždanim udarom ima smisla hitno liječiti ne samo 4,5 sata, nego čak i do 24 sata. Prepoznavanje moždanog udara i brzo liječenje ostaju kamen temeljac uspješnog liječenja.
Moždani udar je još uvijek primarno bolest starijih osoba s klasičnim čimbenicima rizika. Ipak, u posljednje vrijeme primjećujemo da se češće javlja i kod mlađih pacijenata. U tim slučajevima može biti povezan s rakom ili autoimunim bolestima. Dijagnostika je u mlađih bolesnika nešto drugačija i znatno šire usmjerena nego u starijih bolesnika. Kao što je rečeno, bitno je čak i pomisliti na moždani udar u akutnoj fazi, prepoznati ga i što prije djelovati.
Mlađi pacijenti se nakon moždanog udara bolje rehabilitiraju od starijih, no to se u velikoj mjeri odnosi uglavnom na motoričku rehabilitaciju, a često ostaju i kognitivni deficiti zbog kojih više nisu sposobni obavljati isti posao kao prije, često više nisu sposobni za rad ili čak ovise o stranoj pomoći. To je, naravno, katastrofa za njih i njihove obitelji. Ako je moguće, najbolje je, naravno, djelovati u akutnoj fazi moždanog udara, kada se moždani udar može spriječiti.
Mlađi pacijenti se nakon moždanog udara bolje rehabilitiraju od starijih, no to se u velikoj mjeri odnosi uglavnom na motoričku rehabilitaciju, a često ostaju i kognitivni deficiti zbog kojih više nisu sposobni obavljati isti posao kao prije, često više nisu sposobni za rad ili čak ovise o stranoj pomoći. To je, naravno, katastrofa za njih i njihove obitelji. Ako je moguće, najbolje je, naravno, djelovati u akutnoj fazi moždanog udara, kada se moždani udar može spriječiti.
Milan Čuček , predsjednik Društva bolesnika s cerebrovaskularnom bolešću Slovenije, predstavio je aktivnosti Društva bolesnika s CVB-om te objasnio gdje i kako se uključuju pacijenti s moždanim udarom i njihova rodbina:
Restaurativna rehabilitacija u toplicama
Svrha programa je prevencija, rano prepoznavanje i liječenje sekundarnih komplikacija u kroničnom razdoblju nakon moždanog udara. Promjena okoline, druženje i razmjena iskustava pozitivno utječu na raspoloženje bolesnika i barem djelomično rasterećuju rodbinu i njegovatelje.
Restaurativni program trajne rehabilitacije traje 10 dana. Boravak se može odobriti i srodnicima ili njegovateljima pacijenata ako im je potrebna pomoć i podrška. Bolesnik ima pravo na smještaj i provođenje propisane terapije koju na temelju pregleda određuje liječnik u lječilištu. Svaki sudionik plaća doprinos koji je unaprijed određen. Svake godine u restaurativnoj rehabilitaciji sudjeluje do 100 članova. Pri odabiru se u pravilu uzima u obzir redoslijed primjene i vrijeme koje je proteklo od posljednjeg termina za restorativnu rehabilitaciju.
Promicanje aktivnosti i sudjelovanja u kroničnom razdoblju nakon moždanog udara
Svrha programa je omogućiti što većem broju pacijenata da se nakon moždanog udara uključe u organizirane, stručno vođene aktivnosti. Programi su usmjereni na održavanje tjelesne sposobnosti, druženje i edukaciju.
Redovita tjelovježba, rekreacija i sport
Redovito vježbanje odvija se pod vodstvom kvalificiranih stručnjaka u teretanama, toplicama, bazenima ili drugim unajmljenim prostorima. U većini klubova HVB-a provode se i sportsko-rekreativne aktivnosti, plesno-pokretne aktivnosti, vođena pješačenja i izleti.
Organizirana druženja
• Redoviti mjesečni (ili tjedni) sastanci sa stručnim i drugim zanimljivim predavanjima,
• društvena okupljanja
(piknici, sastanci kluba-kluba, casual eventi, novogodišnji susreti…),
• sastanci grupa samopomoći i grupa bolesnika s afazijom,
• radionice (kreativne, kulturne, kreativne, zbor, dramska grupa…).
Informacije o aktivnostima i načinima rada u pojedinim klubovima HVB Slovenije dat će vam predstavnici klubova HVB. Kontakti su dostupni u rubrici CVB Klubovi (www.zdruzenjecvb.com).
Aktivnosti Društva bolesnika s CVB Slovenije također uključuju: izdaje bilten Kapnik i zdravstveno-informativne brošure te provodi brojne programe osvješćivanja javnosti: događanja na Europski dan svjesnosti o moždanom udaru i Svjetski dan moždanog udara, preventivne programe tijekom cijele godine. , suradnja s medijima, te prepoznavanje tereta moždanog udara kod pacijenata i njihovih bližnjih te prevladavanje poteškoća u području svakodnevnog funkcioniranja.