Mateja
Papa Franjo poziva na ukidanje smrtne kazne po dolasku u Bahrein
Papa Franjo pozvao je vlasti Bahreina da se odreknu smrtne kazne i osiguraju da su temeljna ljudska prava zajamčena za sve građane nakon što je stigao u sunitsko kraljevstvo koje su grupe za ljudska prava optužile za sustavnu diskriminaciju svoje šijitske većine.
Uz kralja Hamada bin Isu Al Khalifu uz sebe, Franjo je također pozvao arapsku zaljevsku naciju da osigura “sigurne i dostojanstvene” radne uvjete za svoje radnike imigrante, koji su se dugo suočavali sa zlostavljanjem i izrabljivanjem u građevinarstvu, vađenju nafte i kućnim uslužnim djelatnostima na otoku.
Iako diplomatski, Franjo se nije libio nekih od spornih društvenih pitanja u Bahreinu na početku svog četverodnevnog posjeta kako bi sudjelovao na međuvjerskoj konferenciji o dijalogu između Istoka i Zapada koju je sponzorirala vlada i služio maloj katoličkoj zajednici u zemlji.
85-godišnji Francis, koji već nekoliko mjeseci koristi invalidska kolica zbog istegnuća ligamenata koljena, rekao je da je bio “u velikim bolovima” dok je letio u Zaljev. Prvi put je pozdravio novinare koji su putovali s njim sjedeći, a ne hodajući kroz prolaz aviona.
Skupine za ljudska prava i rodbina šijitskih aktivista koji čekaju smrtnu kaznu pozvali su Franju da iskoristi svoj posjet Bahreinu kako bi pozvao na ukidanje smrtne kazne i zagovarao političke disidente, od kojih su stotine pritvorene otkako je Bahrein nasilno ugušio prosvjede Arapskog proljeća 2011. uz pomoć susjedne Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U godinama nakon toga, Bahrein je zatvarao šijitske aktiviste, deportirao druge, oduzeo stotinama državljanstva, zabranio najveću šijitsku oporbenu skupinu i zatvorio vodeće nezavisne novine.
Vlada Bahreina tvrdi da poštuje ljudska prava i slobodu govora. Uoči putovanja, vlada je za Associated Press rekla da ima "politiku nulte tolerancije prema diskriminaciji, progonu ili promicanju podjela na temelju etničke pripadnosti, kulture ili vjere".
Franjo se neizravno osvrnuo na sektaške sukobe kad je stigao u pustinjski grad Awali i susreo se s Al Khalifom u kraljevskoj palači Sakhir u prvom papinom posjetu Bahreinu. Govoreći vladinim vlastima i diplomatima iz blještavog dvorišta palače, Franjo je pohvalio bahreinsku tradiciju tolerancije i naveo ustav Bahreina, koji zabranjuje diskriminaciju na temelju vjere, kao izraženu obvezu koju treba provesti u praksi.
Time bi se, rekao je, zajamčilo “da će jednako dostojanstvo i jednake mogućnosti biti konkretno priznati za svaku skupinu i za svakog pojedinca; da ne postoje nikakvi oblici diskriminacije i da se temeljna ljudska prava ne krše već promiču.”
Govoreći o smrtnoj kazni, Franjo je rekao da vlada prije svega mora jamčiti pravo na život, te “potrebu da se to pravo uvijek jamči, uključujući i za one koji su kažnjeni, čiji život ne bi trebao biti oduzet”.
Prema Bahreinskom institutu za prava i demokraciju, Bahrein je 2017. ukinuo de facto moratorij na smrtnu kaznu i od tada je pogubio šest zatvorenika. Skupina i Human Rights Watch dokumentirali su “dramatičan porast” broja smrtnih kazni izrečenih od 2011. godine, s 26 osoba koje trenutno čekaju smrtnu kaznu, polovica zbog političkih aktivnosti. Grupe su rekle da su neki osuđeni nakon “očigledno nepoštenih suđenja temeljenih isključivo ili prvenstveno na priznanju koje je navodno iznuđeno mučenjem i zlostavljanjem”.
Uoči posjeta, bahreinska skupina za ljudska prava objavila je pismo rodbine nekih od tih zatvorenika osuđenih na smrt, moleći Franju da pokrene to pitanje i posjeti zatvor Jau u kojem se drže mnogi politički zatvorenici.
“Članovi naše obitelji ostaju iza rešetaka i u opasnosti su od pogubljenja unatoč jasnoj nepravdi njihovih osuda”, stoji u pismu.
Franjo je promijenio nauk Katoličke crkve kako bi proglasio smrtnu kaznu nedopuštenom u svim slučajevima. Redovito je posjećivao zatvorenike tijekom svojih inozemnih putovanja, ali takav posjet zatvoru nije planiran u Bahreinu. Franjo je također više puta pozvao na dostojanstvene plaće i uvjete rada za radnike diljem svijeta, a taj je poziv ponovio i po dolasku u Bahrein.
Franjo je podsjetio da je Bahrein imao jednu od najviših razina imigracije u svijetu, s oko polovice stanovništva stranim radnicima, ali da je mnogo rada bilo “dehumanizirajuće”.
“Zajamčimo da su radni uvjeti posvuda sigurni i dostojanstveni”, rekao je Francis. Pozvao je Bahrein da bude “svjetionik kroz regiju za promicanje jednakih prava i poboljšanih uvjeta za radnike, žene i mlade ljude, dok u isto vrijeme osigurava poštovanje i brigu za sve one koji se osjećaju najviše na marginama društva, kao što su kao imigranti i zatvorenici.”
Bahrein, kao i druge arapske zemlje Zaljeva, oslanja se na radnike iz azijskih zemalja poput Indije i Pakistana koji se mogu suočiti s teškim uvjetima za malu plaću. Dok su Bahrein i drugi proveli reforme rada nakon što su se suočili s međunarodnim pritiskom, neki se radnici i dalje nalaze u situaciji da ih njihovi poslodavci maltretiraju ili im uskraćuju plaće koje im pripadaju.
Al Khalifa je sa svoje strane pohvalio Franjine napore u promicanju međuvjerskog bratstva i rekao da je Bahrein predan sličnom cilju svijeta “gdje prevladava tolerancija dok teži miru i odbacuje sve što dijeli njegovo jedinstvo”.
Očekuje se da će se Franjo izravno obratiti radnicima migrantima kada se sastane s katoličkom zajednicom u zemlji, koja broji oko 80.000 u zemlji od oko 1,5 milijuna stanovnika. Većina su radnici koji dolaze s Filipina i iz Indije, iako organizatori putovanja očekuju da će hodočasnici iz Saudijske Arabije i drugih susjednih zemalja prisustvovati Franjinoj velikoj misi na nacionalnom stadionu u subotu.
Bahrein je dom najstarije katoličke crkve u Zaljevu, župe Presvetog Srca, koja je otvorena 1939., kao i najveće, katedrale Naše Gospe od Arabije. S kapacitetom od 2300, katedrala je otvorena prošle godine u Awaliju na zemljištu koje je kralj darovao crkvi.
Franjo će tijekom svog posjeta posjetiti obje crkve i vjerojatno će zahvaliti kralju na toleranciji koju vlada već dugo pokazuje prema kršćanima, posebno u usporedbi sa susjednom Saudijskom Arabijom, gdje kršćani ne mogu otvoreno prakticirati svoju vjeru.
“Vjerska sloboda unutar Bahreina možda je najbolja u arapskom svijetu”, rekao je biskup Paul Hinder, apostolski administrator za Bahrein i druge zemlje Zaljeva. “Čak i ako nije sve idealno, može doći do prelaska (na kršćanstvo), koji se barem službeno ne kažnjava kao u drugim zemljama.”