imigraniti-ocijeni.webp
Mislav

Što bi ulazak Hrvatske u Schengen značio za kontrolu ilegalnih migracija?

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) izvještava o značajnom porastu broja ilegalnih prelazaka vanjskih granica Europske unije. Ako bi se porast u prvim mjesecima ove godine nekako mogao pripisati posljedicama rata u Ukrajini, kada je nekoliko milijuna ljudi napustilo zemlju, podaci o ilegalnim migracijama u prvih devet mjeseci ove godine pokazuju sasvim drugačiju sliku. Migracije su najviše porasle na takozvanoj balkanskoj migracijskoj ruti, čemu je uvelike pridonijela i vizna liberalizacija u Srbiji, koja nije u potpunosti kompatibilna s viznom politikom Europske unije.

Prema podacima Frontexa, ove je godine na vanjskim granicama Europske unije (EU) otkriveno više od 228.240 ilegalnih prelazaka granice, što predstavlja povećanje od 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je ujedno i najveći broj ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU-a u prva tri kvartala godine od 2019. Frontex je u mjesecu rujnu zabilježio oko 33.380 ilegalnih prelazaka granice – 25 posto više nego u rujnu 2021. – od čega kao čak 19.160 bilo je na zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti.

Prema podacima Frontexa, ove je godine na vanjskim granicama Europske unije (EU) otkriveno više od 228.240 ilegalnih prelazaka granice, što predstavlja povećanje od 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je ujedno i najveći broj ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU-a u prva tri kvartala godine od 2019. Frontex je u mjesecu rujnu zabilježio oko 33.380 ilegalnih prelazaka granice – 25 posto više nego u rujnu 2021. – od čega kao čak 19.160 bilo je na zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti.

Uz mediteransku migracijsku rutu, zapadnobalkanska migracijska ruta ostaje najaktivnija ruta za ulazak migranata u EU. U odnosu na prošlu godinu, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti porastao je za oko 170 posto, od siječnja do rujna ove godine tamo je zabilježena gotovo polovica svih ilegalnih prelazaka granice.

Iako posljednjih godina Frontex bilježi porast migracija pred kraj ljeta, što se može pripisati činjenici da ljudi na put kreću prije jesenskog pogoršanja vremena i zimskog zahladnjenja, što dodatno otežava zahtjevno putovanje, ovogodišnji porast migracija ne može se zaključiti. može se povezati i s liberalizacijom viza u Srbiji.

Vizna politika Srbije nije u potpunosti kompatibilna s politikom EU, iako je službeni Beograd već obećao Bruxellesu da će uskladiti viznu politiku sa smjernicama EU. Trenutno u Srbiju bez vize mogu ući državljani Kube i Indije, a donedavno i građani Burundija i Tunisa. Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson potvrdila je prije nekoliko tjedana da su europske institucije dobile srbijanska obećanja o usklađivanju vizne politike s politikom koju provodi EU.

Srbija je ozbiljno shvatila prijetnje EU da bi Unija Srbiji mogla privremeno ukinuti bezvizni režim. Prije nekoliko dana odjeknula je vijest da će građani Burundija i Tunisa od 20. studenog morati tražiti vizu za ulazak u Srbiju. Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi također je pozdravio odluku Srbije . “Pozdravljamo važan korak Srbije prema usklađivanju s popisom trećih zemalja EU za koje su potrebne vize. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti daljnja poboljšanja”, napisao je na Twitteru.

Zapadnobalkanskom migracijskom rutom u Europu dolazi najveći broj državljana Sirije, Afganistana, Iraka i zemalja sjeverne Afrike. No, dolazak Burundijaca, Tunižana i Indijaca u Srbiju uvelike je porastao upravo zbog vizne liberalizacije. Upravo su potonji, primjerice, od srpnja 2022. podnijeli najviše zahtjeva za azil u našem sjevernom susjedu Austriji.

Bi li Slovenija mogla uvesti unutarnju kontrolu na granici između dviju država kada Hrvatska uđe u Schengen?

Nakon što je nadležni odbor Europskog parlamenta u utorak ocijenio da više nema prepreka za ulazak Hrvatske u schengenski prostor , konačna odluka je u rukama Vijeća EU – koje bi o tome trebalo odlučiti u prosinca – Slovensku i hrvatsku javnost iznenadilo je pisanje lista Delo u kojem stoji da bi Slovenija i prije potvrde Vijeća EU trebala donijeti jednostranu izjavu da Hrvatska ulaskom u Schengen priznaje presudu arbitražnog suda, a time i međunarodna granica koju je odredio sud.

granična arbitražaSlovenska državna granica

Prema informacijama N1, razmišljanje o jednostranom proglašenju nije počelo u MVEP-u, već iza toga stoji kabinet premijera Roberta Goloba . Njegov savjetnik za vanjsku politiku Vojko Volk još je ljetos u intervjuu za Večer rekao da će Hrvatska ulaskom u schengenski prostor pravno priznati i granice država koje su već članice tog prostora, dakle i Slovenije.

Kako je objasnio, razlog tome je ključni schengenski dokument: Europska konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma, koju Hrvatska, naravno, mora poštivati ​​prilikom pristupanja. Ona već u prvom članku propisuje da su vanjske granice schengenskog prostora vanjske granice članica Schengena na kopnu i na moru.

Janja Hojnik , stručnjakinja za europsko pravo s Pravnog fakulteta u Mariboru , rekla je za Delo da slovenska jednostrana deklaracija ne može imati pravno formalne međunarodne obveze, ali da bi jasno pokazala slovensko neslaganje s hrvatskim nepoštivanjem arbitražne presude.

“Naravno da Slovenija može prihvatiti svoju jednostranu deklaraciju, ali možemo i mi. To nije nešto što bi na bilo koji način obvezivalo Hrvatsku, jer i Hrvatska može prihvatiti takvu izjavu”, kratko je odgovorio hrvatski premijer Andrej Plenković na slovensku najavu jednostranog očitovanja . Hrvatska stoga nastavlja zacrtanim putem prema schengenskom prostoru, a ne mijenja ni stajalište o presudi arbitražnog suda koja je, smatra, nepravomoćna zbog slovenske afere prisluškivanja.

Kako se više puta čulo iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova, Slovenija ne namjerava blokirati ulazak Hrvatske u schengenski prostor, ali se zalažu da Hrvatska poštuje arbitražnu presudu koja je prema međunarodnom pravu obvezujuća za obje strane.

Vlada je kasnije priopćila da ulazak Hrvatske u Schengen ima načelnu potporu Slovenije i da je u našem zajedničkom europskom interesu. “Za Sloveniju je arbitražna odluka konačna i formalno potvrđena u Sloveniji zakonom o evidentiranju državne granice s Hrvatskom iz prosinca 2017. Slovenska politika prvenstveno je dužna štititi nacionalne interese, pa će se konačne odluke donositi u Državnom zboru”, napisali su.

Ulaskom Hrvatske u Schengen nadzor vanjske granice EU tako bi se s južne slovenske granice preselio na vanjsku granicu Hrvatske. No, zbog porasta migracija na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, u vladinim se krugovima spekulira i o uvođenju graničnih kontrola između Slovenije i Hrvatske nakon njezina ulaska u schengenski prostor. Austrija je, primjerice, uvela sličnu unutarnju graničnu kontrolu na granici sa Slovenijom, koja je više puta prosvjedovala u Bruxellesu ocijenivši da kontrola nije opravdana.

Uvođenje kontrole unutarnjih granica unutar schengenskog prostora dopustio je i sud EU, ali samo na određeno vrijeme, a država koja je uvodi mora za to dati valjane razloge. Država članica tada može ponovno uvesti mjeru, čak i neposredno nakon isteka šestomjesečnog razdoblja, ali samo ako se suoči s novom ozbiljnom prijetnjom koja se razlikuje od one prvotno identificirane.