ocijeni-hrana-rast-cijena-1-1440x1010.webp
N1 Hrvatska

Potiče li rast plaća inflaciju? “To je kao s lijekom, ima koristi i nuspojave”

Profesor međunarodne ekonomije s Pravnog fakulteta u Zagrebu Mladen Vedriš u Newsroomu je komentirao gospodarsku situaciju, tešku zimu na koju se pripremaju građani i poduzetnici kao i inflaciju i prelazak na euro.

Komentirajući pokušaj određivanja gornje cijene plina na razini EU-a Mladen Vedriš je rekao: “Pronaći će se rješenje, sjetimo se razgovora oko cjepiva. Razumno je stvoriti zajedničku platformu.”

Već su danas tržišta pozitivno reagirala na političke odluke u Bruxellesu, nešto su pale cijene plina. Na pitanje je li razumno ograničavanje burzovno mešetarenje, Vedriš je istaknuo:

“Mislim da u tom pravcu idu stvari. Kina, koja je velik kupac preko LNG terminala, Kinezi su prodali tanker Europljanima kad je cijena bila visoka. Mislim da je ovo dobar put jer čitava priča oko plina nastupila je kad je plin postao burzovna roba u očekivanju da će biti više količine i da će cijena padati. Da su postojali dugoročni ugovori, dobar dio krize bi bio tržišno izbjegnut. Bitno je premostiti zimu, sigurno će se stvari posložiti.”

Ne smatra da se može ići u dugoročnije gospodarske prognoze:

“Teško, gotovo su se ekonomske prognoze približile vremenskim prognozama. Možemo reći što će biti za tri mjeseca. Pozitivan scenarij u Ukrajini stvara jednu situaciju, a nastavak rata nešto drugo. Sve su prognoze pesimistično realistične jer polaze od trenutnog stanja. Kriza je tu, ali ne ugrožava život, a politički rasplet će biti ključna determinanta gospodarskog oporavka, za razliku od prošlog puta kad je to bila zdravstvena kriza, a prije toga financijska.”

Vladin paket mjera kao sarma

Govoreći o Vladinim mjerama napomenuo je da poslovni sektor treba veću zaštitu:

“Vidjet ćemo mjere na razini EU-a, ali to nas ne amnestira od činjenice da poslovni sektor mora biti zaštićen. Građani idu na radna mjesta, briga države za poslovne subjekte jednako je važna kao i za građane. Štete mogu biti neusporedivo veće i kad gospodarsko tkivo nestane, teško ćete ga vratiti. Tko će onda stvarati budžetske prihode?”