Što je zapravo ‘prljava bomba’?

Prljava bomba je oružje koje kombinira konvencionalne eksplozive, poput dinamita, i radioaktivne tvari, poput urana. Tijekom eksplozije radioaktivni materijal širi se i po okolnom području. Prljave bombe također su se često spominjale kao oružje koje bi mogli koristiti teroristi, ali tek sada se spominju zemlje kao potencijalni korisnici. Glavni cilj prljavih bombi je, prema mišljenju stručnjaka, posijati paniku, zbunjenost i tjeskobu izbacivanjem radioaktivne prašine i dima u atmosferu, a bile bi manje učinkovite u postizanju vojnih ciljeva. Zato ih neki stručnjaci ponekad nazivaju ‘oružjem masovnog zastrašivanja’.

Inače, to su relativno jednostavno i neprecizno oružje. Također su puno jeftinije i lakše ih je proizvesti od nuklearnih bombi, prenosi The Guardian. Dakle, prljava bomba nije nuklearna bomba. Eksplozija nuklearnog oružja može sravniti cijele gradove, dok konvencionalni eksploziv u prljavoj bombi može oštetiti samo nekoliko zgrada. “Nuklearna bomba proizvodi eksploziju snažniju od bilo kojeg konvencionalnog eksploziva koji bi se mogao koristiti u prljavoj bombi”, navodi se u informativnom listu američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS). Oblak gljive koji bi se digao nakon nuklearne eksplozije mogao bi se u međuvremenu proširiti stotinama kilometara daleko i sa sobom ponijeti sitne čestice nuklearnog materijala.

“Vrlo je lako napraviti prljavu bombu”, kaže Scott Roecker , potpredsjednik sigurnosnog programa za nuklearne materijale u neprofitnoj organizaciji Nuclear Threat Initiative . “To je grub uređaj” , dodaje.

Prljava bomba 

DHS kaže da je malo vjerojatno da bi prljava bomba mogla izazvati “neposredne zdravstvene posljedice ili smrt velikog broja ljudi”. Zapravo, da bi se napravila prljava bomba koja može ispustiti takve smrtonosne doze radijacije, bila bi potrebna velika količina olova ili čeličnog štita kako bi se spriječilo da materijal ubije tvorce kada je bomba napravljena. Međutim, to bi značilo da bi bomba bila mnogo masivnija, što bi ju otežavalo premještanje ili postavljanje, javlja BBC.

Niske razine izloženosti zračenju obično ne uzrokuju simptome. Mnogi možda niti ne znaju da su bili izloženi zračenju, jer se ono ne može vidjeti, pomirisati ili okusiti.

Radioaktivna prašina i dim posebno su opasni ako ih osoba udahne u blizini mjesta eksplozije. Međutim, kako se radioaktivni oblak širi kroz atmosferu, postaje manje koncentriran i stoga manje štetan. Ovdje je ključna i radioaktivna tvar korištena u bombi. Dakle, o kakvom se zračenju radi, koliko dugo mu je osoba bila izložena i kako se tvar apsorbirala: kožom, udisanjem ili gutanjem.

Prljave bombe imaju uglavnom psihološki učinak. Prijetnjama o njihovoj uporabi pokušavaju uplašiti i zastrašiti ljude, rekao je.

Nedavno je Rusija optužila Ukrajinu da planira upotrijebiti upravo ovo oružje u ratu. Tvrde da u Ukrajini postoje znanstvene ustanove koje pohranjuju tehnologiju izrade ovih bombi. Kijev je odbacio optužbe i pozvao Međunarodnu agenciju za atomsku energiju da provede inspekcije u dva nuklearna postrojenja u Ukrajini kako bi dokazala da su optužbe Rusije pogrešne.

Iako napad prljavom bombom nikada nije zabilježen u prošlosti, neuspjeli pokušaj detonacije ovog oružja doista je prijavljen u južnoj ruskoj pokrajini Čečeniji prije više od dva desetljeća. Čečenski separatisti čak su 1995. postavili jednu od prljavih bombi u glavnom gradu Rusije, no tada je jedan od čečenskih zapovjednika obavijestio Rusiju o mjestu bombe i do detonacije nije došlo.

 Također postoje izvješća da su terorističke organizacije poput Al Qaide ili ISIS-a napravile ili pokušale napraviti prljavu bombu, ali nijedna nije detonirana.