Sve su veće šanse za globalnu krizu. Bloomberg objavio model, najgore tek dolazi
“Najgore tek dolazi”, rekao je glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Pierre-Olivier Gourinchas na konferenciji za medije u utorak, 17. listopada, prilikom predstavljanja zadnjeg MMF-ova izvješća o ekonomskom stanju u svijetu.
Procjenjuje se da će rast od 6 posto BDP-a 2021. usporiti na 3.2 posto ove godine i 2.7 posto 2023. To je najniži rast od 2001., osim prve godine financijske krize 2008. i početka pandemije covida-19 2020. koje su inače jedine godine od kad postoje mjerenja da je svjetski BDP bio u minusu.
U isto vrijeme je Bloomberg objavio da njihov model predviđa stopostotnu vjerojatnost ulaska SAD-a u recesiju tijekom sljedećih 12 mjeseci. Model predviđa veću vjerojatnost recesije u svim vremenskim okvirima, pri čemu 12-mjesečna procjena recesije do listopada 2023. iznosi 100 posto, u odnosu na 65 posto koliko je prošli put pokazivao model.
Anketa među 42 ekonomista koju je proveo Bloomberg predviđa da vjerojatnost recesije u sljedećih 12 mjeseci sada iznosi 60 posto, u odnosu na 50 posto mjesec dana ranije. Ekonomisti koje je Reuters anketirao o vjerojatnosti ulaska eurozone u recesiju predviđaju 60 posto vjerojatnost da će se dogoditi u narednih dvanaest mjeseci.
Puno je prognoza, ali su gotovo sve jednoglasne u procjeni da je veća šansa da će početi kriza nego da će se kriza izbjeći. Od početka godine modeli pokazuju rast vjerojatnosti izbijanja krize, a ekonomisti podižu procjene vjerojatnosti.
Pad plaća i inflacija
Svjetski ekonomski rast sputava nekoliko faktora koji su isprepleteni i u međudjelovanju tako da je jedan doveo do drugog. No to nije čudno jer je potreban splet okolnosti da bi se stvorili uvjeti za krizu. Izolirano svaki negativni faktor za sebe ne dovodi do krize, problem nastaje kada nastane nekoliko negativnih trendova koji je međusobno pojačavaju.
Inflacija divlja diljem Europe, Sjeverne Amerike i ostatka svijeta te se penje na razine koje nisu viđene desetljećima. U SAD-u je inflacija 8.2 posto, 10.1 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 10 posto na razini cijele EU, 8.7 posto u Meksiku, 7.2 u Brazilu, 6.8 posto u Australiji itd. Hrvatska sa stopom inflacije od 12.3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine je tako među pogođenijima.
Usporedno s inflacijom padaju i realne plaće. U Hrvatskoj su od početka godine pale za 4.5 posto, kao i u ostalim državama s visokom stopom općeg rasta cijena. Zanimljivo je da inflacija više pogađa bolje plaćene radnike, u smislu da je veći udio visoko plaćenih radnika čiji rast plaća nije pratio rast cijena nego nisko plaćenih.
Preuzeto s portala index.hr. Pročitaj cijeli članak