Borna
Vazektomija: ‘Nikad ne bih rekao ocu što sam učinio’
Vazektomija je izraz za mušku sterilizaciju, jednostavan kirurški zahvat koji se izvodi u lokalnoj anesteziji. To je također jedini trajni (kao i pouzdani) oblik kontracepcije za muškarce. Na ljubljanskoj ginekološkoj klinici godišnje ih se obavi oko 200. Za vazektomiju se najčešće odlučuju muškarci koji već imaju djecu i ne žele ih više, često kažu da je to za njih jedini način, umjesto partnerice, učiniti nešto na polju zaštite.
Vazektomija je rutinska kirurška intervencija u lokalnoj anesteziji koja traje oko 15 do 20 minuta, tijekom koje kirurg reže komad sjemenovoda i podvezuje oba kraja, objašnjava dr. sc. Sašo Drobnič s kliničkog odjela za reprodukciju na UKC Ljubljana, gdje se radi najviše svih vazektomija u Sloveniji.
Spermiji tako ostaju u testisima, gdje dožive svoj vijek, propadaju i resorbiraju se, slično kao i druge stanice u našem tijelu. Dva mjeseca nakon vazektomije liječnici i dalje savjetuju zaštićene spolne odnose, dok se ne provjeri je li vazektomija uspjela i nema spermija u ejakulatu. Komplikacije tijekom i nakon vazektomije su rijetke. U manje od jedan posto se nakon zahvata razvije skrotalni hematom. Ako je velik, liječi se kirurški.
Zakonska granica za sterilizaciju (muške i ženske) je 35 godina, mora biti odobrena od komisije, a troškove snosi zavod za zdravstveno osiguranje. Muškarac koji se želi podvrgnuti ovom zahvatu prvo mora od svog osobnog liječnika zatražiti uputnicu koju predaje odjelu reprodukcije.
Svaki zahtjev za sterilizaciju mora odobriti prvostupanjska ili drugostupanjska komisija za umjetni prekid trudnoće i sterilizaciju. Nakon odobrenja muškarci imaju rok od šest mjeseci u kojem se mogu predomisliti i odustati od postupka. “Ponekad se dogodi da se predomisle. Događa se i da se jednostavno ne pojave na zakazanom terminu za intervenciju“, kaže dr. sc. Sitan.
Jedan od oko 200 muškaraca koje je prošle godine operirao dr. Drobnič je i 40-godišnji David (radi očuvanja anonimnosti ime sugovornika je promijenjeno).
Ima dvoje djece, a on i partnerica ih više ne žele. Budući da njegovoj partnerici hormonska kontracepcija nije odgovarala, a ni jedno ni drugo nije željelo ni pomišljati na sterilizaciju zbog složenosti zahvata, dugo je razmišljao o vazektomiji kao alternativnoj i pouzdanoj zaštiti. “Ako je ona sve do sada vodila računa o tome, pomislio sam, zašto ja ne bih napravio nešto na ovom planu”, kaže u razgovoru za N1. Za vazektomiju je čuo u seriji koju je gledao, zatim je počeo čitati o tome i nakon odobrenja komisije otišao na zahvat. “Najbolja odluka koju sam donio”, odgovara na pitanje žali li zbog nečega.
Među najčešćim razlozima za vazektomiju, u koje pacijenti svojevoljno vjeruju, budući da ga nigdje ne moraju definirati, dr. Drobnič navodi isti razlog kao i David. Ponekad kažu i da na taj način preuzimaju dio zaštite i na sebe, da ne ostane sve samo na partneru, dodaje. Ali postoje i drugi razlozi, dodaje.
Prosječna dob muškaraca koje operira je oko 40 godina.
Prema podacima Državnog instituta za javno zdravstvo, većina žena još uvijek koristi hormonsku kontracepciju u obliku tableta, no od 2010. godine broj izdanih recepata za hormonsku sistemsku kontracepciju postupno opada. Ako su liječnici 2010. godine izdali 354.788 različitih hormonskih kontraceptiva, lani su ih izdali samo 196.713. Broj sterilizacija u Sloveniji još uvijek je relativno nizak, navodi NIJZ. U 2015. godini počinje rasti broj vazektomija, koji posljednjih godina stagnira. Kao što je vidljivo iz donjeg grafikona, broj sterilizacija žena u istom razdoblju naglo opada, ali još uvijek premašuje broj sterilizacija muškaraca.
Iako je vazektomija u teoriji reverzibilan postupak, dr. Drobnič kaže da je zahvat vraćanja prohodnosti sjemenovoda složen mikrokirurški zahvat u općoj anesteziji za koji ne mogu jamčiti da će uspjeti. Ako muškarci koji su već bili podvrgnuti vazektomiji kasnije odluče da još uvijek žele djecu, bolje im je da se podvrgnu umjetnoj oplodnji (biopsijom se ukloni komadić tkiva testisa iz kojeg se izvlači sperma) ili iz prethodno zamrznutog sjemena (ako imaju učinili to).
Davidu je za svaki slučaj zamrznuta sperma. Prema njegovim riječima, to mu je ponuđeno bez dodatnih troškova.
O hormonskoj kontracepciji za muškarce dr. Drobnič kaže da postoji, ali se u praksi ne koristi. Kako bi se pružila usporediva zaštita, hormoni bi se morali koristiti u koncentracijama koje bi mogle izazvati ozbiljne nuspojave.
Broj vazektomija je u posljednje dvije godine zbog pandemije blago pao, no ove godine dr. Drobnič očekuje nešto više nego u godinama prije izbijanja koronavirusa. S druge strane, veći je broj sterilizacija kod žena. Omjer muških i ženskih sterilizacija posljednjih godina je otprilike tri prema četiri. Veći broj sterilizacija kod žena, prema riječima dr. Drobniča je vjerojatno ipak rezultat tradicije, kao i nešto veće motiviranosti žena koje snose najveći dio posljedica neželjene trudnoće, unatoč tome što je vazektomija jednostavniji i jeftiniji zahvat koji ne zahtijeva hospitalizaciju i npr. opće anestezija.
David priznaje da je trebalo dosta vremena prije nego što je skupio hrabrosti i najbližim prijateljima rekao što planira. Kasnije su mu čak dvije od njih povjerile da su bile i na vazektomiji. “Bilo mi je lakše donijeti ovu odluku kada sam čuo iskustva iz prve ruke i s nekim otvoreno razgovarao o svojim nedoumicama i strahovima”, kaže te dodaje da je o vazektomiji lako razgovarati u društvu mlađih prijatelja te dodaje: “ Ali svom ocu nikad ne bih rekao što sam učinio.”