Mislav
Zabranjene supstance sve su dostupnije, a uporaba nekih premašuje razine prije pandemije
Zabranjene supstance sve su dostupnije, a uporaba nekih čak premašuje razine prije pandemije, upozorava Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama. Porasla je uporaba kokaina, amfetamina i metamfetamina. Sve je veća proizvodnja sintetičkih droga kojima je teško ući u trag, a udio mladih ostaje izvan postojećih programa pomoći.
Prisutnost ilegalnih droga potvrđuju policijska izvješća. U Europskoj uniji 2020. godine zaplijenjeno je rekordnih 213 tona kokaina. U jednoj od najvećih zapljena ilegalnih droga policijski službenici su u petnaestomjesečnoj istrazi zaplijenili oko 400 kilograma ilegalnih supstanci i otkrili da je kriminalna skupina u posljednje tri godine prodala više od 82 kilograma speed paste i više od 65 kilograma MDMA kristala.
Policija je na nedavnoj glazbenoj manifestaciji izvršila 51 zapljenu. Analiza otpadnih voda također pokazuje da u regiji postoji potražnja za zabranjenim tvarima.
Na terenu djeluje više institucija koje djeluju preventivno i kurativno. Razgovarali smo s nekoliko dionika: dugogodišnjim suradnikom Drogarta, Policijskom upravom Centrom za prevenciju i liječenje ovisnosti. “Ja sam doktor psihijatar Martin Gselmani vodim Centar za prevenciju i liječenje ovisnosti o zabranjenim drogama. Naša služba je pod okriljem Centra za prevenciju ovisnosti o drogama. Mi smo grupa profesionalaca koji rade u timu. Teško da može išta napraviti jedan stručnjak.
Uvijek nam treba više ljudi koji se bave takvom patologijom. Uključujemo liječnika, psihijatra, liječnika obiteljske medicine, socijalnog radnika ili terapeuta i dvije medicinske sestre. Psihijatar uvijek obavlja prvi pregled; napravi se procjena o čemu se radi, koja je patologija, koliko treba uključiti druge službe. Provodi se osnovna edukacija, provjerava motivacija pacijenta, te se po potrebi vodi dalje prema njegovim željama ili potrebe.
Obavlja se posjet obiteljskom liječniku, procjenjuje se ima li ta osoba pridruženih problema, poput hepatitisa, virusa HIV-a ili je eventualno trudnica. Uzimamo širu anamnezu i uključujemo terapeuta koji zatim provodi opću edukaciju, a po potrebi i psihoterapijski tretman. Naša djelatnost je dosta široka, imamo preventivne i kurativne usluge. Nudimo osnovnu edukaciju koju pacijenti najviše trebaju i što im je najzanimljivije, kako bi dobili što više informacija; što je ovisnost, koje su razine uzimanja ilegalnih droga, je li ovisnost već razvijena ili se radi o zlouporabi ili povremenoj rekreativnoj upotrebi.
Nakon toga se napravi širi uvid u to što pacijentu treba, koje su mu želje i onda se na neki način usmjerava prema tome o kakvoj se patologiji radi. Može se raditi o jednokratnom ambulantnom liječenju ili se npr. radi o težem obliku gdje je potrebno bolničko liječenje,
Svugdje, sve i svatko riječi su kojima Europski centar za praćenje droga sažima pitanje uporabe u godišnjem izvješću. Suočeni smo sa situacijama u kojima gotovo svi mogu vidjeti posljedice problema droge, koje se očituju u beskućništvu, nasilju ili korupciji. Droge su lako dostupne, a problem pogađa sve, bilo izravno, odnosno one koji imaju problema i trebaju liječenje
“Primjećujemo da naši pacijenti dosta stare, a ni priljev mladih nije kao prije. Pacijenti s heroinom su stariji.”
Prisutnost istih u otpadnim vodama u zemlji potvrđuje godišnje izvješće Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama. Najveća koncentracija biomarkera kokaina u otpadnim vodama bila je u Zagrebu. Selman: “Podaci su poznati i također se mijenjaju. Kokain je skup i u principu ga ima najviše tamo gdje ima puno kapitala – posebno središnja slovenska regija. Sama kvaliteta kokaina dosta varira, kvalitetan je sve teže pronaći i skuplji. U teoriji bi to moglo biti povezano i s BDP-om.”
Europa je tvornica sintetičkih droga
Od 2019. u istraživanje prisutnosti zabranjenih tvari u otpadnim vodama uključeno je šest gradova. Po koncentraciji THC-a svi su gradovi iznad prosjeka, a najveća koncentracija biomarkera ecstasyja i amfetamina utvrđena je u Zagrebu.
Četiri uzastopna mjerenja pokazuju porast konzumacije kokaina i marihuane, a nadležne institucije su pod stalnim pritiskom tržišta sintetičkih droga, dodaje Selman:“Europa je na neki način tvornica sintetičkih droga. Prema posljednjim informacijama godišnje bi se trebalo identificirati približno 400 novih tvari. To su tvari koje se vrlo teško ili uopće ne mogu detektirati testovima koje mi radimo, odnosno testovima urina. Na neki način prolaze pored nas. Detektiramo samo najčešće odn najprisutniji do sada na tržištu, a to je veliki problem. Inovacije u tom području nisu provjerene, nove su i ne poznajemo ih.
Ono što je jače, a ne ono slabije, uzrokuje teži oblik ovisnosti i veliki zdravstveni rizik – po mom mišljenju, osobito kod mlađe populacije. Najviše moramo biti oprezni s pacijentima do 25. godine, jer se tada mozak još razvija, a frontalni korteks je još slab. Teže postavljaju granicu misleći da je to zanimljivo, nešto novo, uzbudljivo. Ako je moguće, također je potrebno raditi s rodbinom ovih pacijenata, kako bi bili što bolje informirani. Trudimo se maksimalno informirati, jer ako su ljudi – mladi, roditelji – obrazovani, puno je lakše djelovati. Svjesni su rizika jer imamo objektivne informacije.
Da vagamo kad je droga pred nama, da li da je uzmemo ili ne. Što nam daje apstinencija? Kod naših pacijenata uvijek potičemo ono što nam apstinencija zapravo donosi – uredan život, brigu o zdravlju, uključivanje u profesionalnu sferu, uređene obiteljske prilike. Liječenje mora biti sveobuhvatno, inače je nepotpuno i neuspješno.” Što nam daje apstinencija? Kod naših pacijenata uvijek potičemo ono što nam apstinencija zapravo donosi – uredan život, brigu o zdravlju, uključivanje u profesionalnu sferu, uređene obiteljske prilike. Liječenje mora biti sveobuhvatno, inače je nepotpuno i neuspješno.” Što nam daje apstinencija? Kod naših pacijenata uvijek potičemo ono što nam apstinencija zapravo donosi – uredan život, brigu o zdravlju, uključivanje u profesionalnu sferu, uređene obiteljske prilike. Liječenje mora biti sveobuhvatno, inače je nepotpuno i neuspješno.”
Ali to nije lako i zahtijeva puno vremena, uložene energije i promjene ponašanja. Zahtijeva upornost, disciplinu.“Uvijek govorim o motivaciji, koja je ključna. Ako osoba nije motivirana za promjenu, liječenje ovisnosti nije uspješno, ne može biti. Potrebna nam je motivacija, a pacijenti koji nam dolaze imaju različite razine motivacije. Ako se vrši pritisak od strane rodbine, pacijent u biti može biti potpuno nemotiviran i pod pritiskom rodbine. Ponekad dolaze zbog financijskih poteškoća.
Opće je poznato da mi pružamo što cjelovitiju terapiju u koju ulažemo i da kod nas mogu pronaći pomoć. Kad je u nevolji, zna gdje smo. Sve je više poziva u pomoć od strane rodbine oboljelih da se uključe. To su pacijenti koji nemaju problema s heroinom, može biti kokain ili trava, kojih je trenutno ogromno. Većina pacijenata se uopće ne pregleda jer su vani i nisu motivirani za promjenu, što također ima razne razloge. U konačnici, naša želja je nekoga dovesti do apstinencije, a to je i cilj. Ako se to dogodi, maksimalno motiviramo ljude da očuvaju zdravlje i vrate se normalnoj funkcionalnosti.”
Svugdje, sve i svatko riječi su kojima Europski centar za praćenje droga sažima pitanje uporabe u godišnjem izvješću. Suočeni smo sa situacijama u kojima gotovo svi mogu vidjeti posljedice problema droge, koje se očituju u beskućništvu, nasilju ili korupciji. Droge su lako dostupne, a problem pogađa sve, bilo izravno, odnosno one koji imaju problema i trebaju liječenje, bilo neizravno, poput tjeranja ranjivih mladih ljudi na kriminalne radnje i povećanja pritiska na zdravstvene proračune.
“I u trgovini kada kupujemo hranu gledamo što ta hrana sadrži. S drogom stvar može biti još riskantnija.”
U Hrvatskoj je 2020. djelovalo dvanaest programa smanjenja štete od droga. Od 1999. godine na ovom području djeluje Drogart koji je usmjeren na smanjenje štetnosti droga i alkohola među mladima. Ovo posljednje, iako legalno, prema riječima psihoterapeutkinje i dugogodišnje Drogartove kolegice Mine Paš, ipak stvara najviše problema u populaciji:“Ali imamo i druge droge koje se koriste u noćnom životu i izvan njega.
Ono što smo vidjeli u zadnje vrijeme, posljednjih godina, je da se bilježi blagi porast broja mladih koji traže pomoć. Iznad svega, puno je mladih korisnika koji imaju i socijalne poteškoće, svaka situacija s covidom, karantenama, izolacijama je zapravo povećala te poteškoće i s tim u vezi ljudi su više koristili neke droge, pogotovo više ovih depresiva, tableta za smirenje, također lijekovi za recept. Imamo još dosta kontakta s ljudima koji koriste stimulanse, koji također nemaju nikakvih problema, samo im treba informacija.”
Riječ je o neprofitnoj nevladinoj udrugi sa statusom humanitarne i volonterske koja je, kako su napisali uz 20. obljetnicu postojanja, “uvijek tamo gdje nas mladi trebaju, bilo savjetovanjem, testiranjem ili prvom pomoći”. “Testiranjem se također želi brzo detektirati potencijalno opasnije stvari koje se koriste na tržištu, ali i upozoriti ljude da ne dođe do predoziranja i komplikacija. Ovime želimo potaknuti ljude na stvarno odgovorno ponašanje; da prije nego što namjeravaju nešto uzeti, prvo to donesu na probu. Mnogi problemi koji se događaju zbog upotrebe droga događaju se zato što ili nije ono što su ljudi mislili da će biti, ili je čistoća previsoka, ili postoje neke opasne nečistoće.
Čak i u trgovini, kada kupujemo hranu, gledamo što ta hrana sadrži. U slučaju droga stvar može biti i riskantnija, pa ljude treba potaknuti na planiranje i na taj način što je moguće manju štetu. Ali jedan važan dio naše usluge testiranja je da sa svakom osobom koja dođe i donese tvari na testiranje, provodimo i savjetodavni razgovor te se na taj način osoba može informirati o smanjenju štete. Recimo, u međuvremenu su postojale vrlo jake tablete ecstasyja, sad možda snaga opada, ali ipak se pojavljuju vrlo jake tablete. Iznad svega, jako je važno pratiti trendove i dovoljno brzo reagirati.”“Uvijek ćemo imati udio ovisnosti u populaciji, teško je to izbjeći. Ovisnost nastaje prema klasičnom bio-psiho-socijalnom modelu. Potrebna nam je genetska predispozicija, razvojni dio i onda čimbenik okoline, koji pokriva sve od posla do obiteljskih uvjeta. Trenutni stresori, gubici – to se praktički zbraja i ovisno o tome razvija se ili ne razvija ovisnost.
U ovo vrijeme, kada ima više stresora u općem okruženju, kada su ljudi pod velikim pritiskom u medijima, kada postoje neka ograničenja, kada postoji napetost, više je uzroka za razvoj ovisnosti, a time i teret za društvo. Primjećujemo trend porasta ovisnosti o korištenju ilegalnih droga, no vrlo smo uspješni u liječenju pojedinih bolesti koje su povezane s ovisnošću – u našem slučaju to su uglavnom hepatitisi.