Mislav
Ove su biljke bolje od sedativa, otkriva liječnica
Na uspavljivanje i kvalitetu sna možete utjecati biljnim pripravcima, ima dosta biljaka koje će vas smiriti i uljuljati u san.
Spavanje je neophodan dio našeg života. To se ne odnosi samo na ljude, već i na sve životinje sa složenijim mozgovima, što svjedoči o tome da je potreba za snom kao biološka nužnost bila zapisana u genima naših davnih predaka. Tada se isključujemo od vanjskih podražaja i prelazimo u stanje mirovanja.
S fiziološke točke gledišta, spavanje je prilično raznolik proces, posebice u smislu aktivnosti mozga. Razlikujemo dvije opće faze, tj. ne-REM spavanje i REM ( brzo kretanje očiju ) spavanje. Prvo slijedi nekoliko faza mirnog non-REM sna, dok postupno tonemo sve dublje u nesvijest. Naša tjelesna temperatura pada, a metabolizam se usporava. Napokon dolazimo do REM faze sna, kada intenzivno sanjamo, manje-više smo otupjeli, a disanje, rad srca i moždani valovi su nam uzbuđeniji. Ovaj ciklus se ponavlja četiri ili pet puta tijekom noći, a snaga i trajanje REM faze se povećava sa svakim ciklusom. Ako sve bude prema očekivanjima, naši snovi postaju jači što se više približavamo sutrašnjici.
Prednost ljekovitih biljaka koje imaju hipnotičko-sedativno i umirujuće djelovanje je u tome što ne izazivaju ovisnost koja se obično razvija kod dugotrajnog uzimanja sedativa benzodiazepinskog tipa.
Spavanje i mozak
Spavanje izravno utječe na funkcionalnost našeg mozga. Tada se odvija probir i integracija sjećanja koja su se nakupila tijekom dana u posebnom dijelu mozga zvanom hipokampus, uklanjanje otpadnih produkata metabolizma i popravak oštećenih moždanih stanica. Određene bolesti živčanog i dišnog sustava te anksiozno-depresivna stanja mogu potpuno poremetiti normalan tijek sna, što rezultira kroničnom nesanicom. To nije povezano samo sa slabijim kognitivnim funkcioniranjem, već i s kvarovima u imunološkom sustavu te povećanim rizikom od infekcija i razvoja raka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ako smo neispavani, manje vježbamo i još više tjeskobni, što dodatno pogoršava kvalitetu sna. Začarani krug je tako zaključen.
Ali kako ga možemo otključati? Svakako, prije svega uz odgovarajuće liječenje svih pridruženih bolesti i, naravno, uz zdrav način života koji mora uključivati redovito kretanje i što stabilniji bioritam. Istraživanja pokazuju da je velikoj većini ljudi dovoljno oko sedam sati kvalitetnog sna dnevno, koji bi trebao biti što je moguće više usklađen s njihovim genetski uvjetovanim cirkadijalnim ritmom. Doista, postoje “večernji” i “jutarnji” tipovi ljudi. Prvi idu u krevet kasno navečer i produžuju san do jutra, dok drugi idu u krevet ubrzo nakon večeri i ustaju u zoru.
Uz pomoć biljaka
Na uspavljivanje i kvalitetu sna možemo utjecati biljnim pripravcima koji djeluju adaptogeno (antistresno), antidepresivno, protiv bolova ili sedativno-hipnotičko. Već smo detaljnije pisali o adaptogenim biljkama koje jačaju našu sposobnost nošenja sa stresom, pa spomenimo samo neke od najvažnijih poput ginsenga (rod Panax ), eleuterokoka ( Eleutherococcus senticosus ), šisandre ( Schisanda chinensis ) i korijen ruže ( Rhodiola rosea ). Poznato je i antidepresivno djelovanje gospine trave ( Hypericum perforatum ).), koji je siguran i učinkovit izbor za liječenje blage do umjerene depresije kod osoba koje ne podnose sintetske antidepresive te ne uzimaju oralne kontraceptive i određene lijekove (npr. triptane, antiepileptike, marivarin i imunomodulatore poput ciklosporina).
Oni s glavoboljama i bolovima u zglobovima također su često lišeni sna. Najbolji biljni lijekovi protiv bolova su čajevi, tinkture i standardizirani pripravci napravljeni od listova tanacetum parthenium i šaša (rod Petasites ), od zadebljalog korijena afričke trajnice vražje kandže ( Harpagophytum procumbens ) te od biljaka i korijena šiblja (rod Filipendula ) . i kora vrba (rod Salix ) ili topola (rod Populus ). Kvalitetni pripravci od svih ovih vrsta mogu se kupiti u obliku praha, tableta i tinktura, a iskusni travari mogu ih napraviti i sami.
Cvjetovi pasiflore također djeluju umirujuće.
Biljke za smirenje
Ovaj put ćemo se posvetiti hipnotičko-sedativnim i analgetskim biljkama i njihovim pripravcima. Prednost biljaka koje ću spomenuti u ovom članku je što ne izazivaju ovisnost koja se obično razvija dugotrajnom primjenom sedativa benzodiazepinskog tipa.
Pretkliničkim i kliničkim istraživanjima među biljnim vrstama sa sedativno-hipnotičkim učinkom mogu se izdvojiti tri: valerijana ili ljekoviti klas ( Valeriana officinalis ), kava-kava ( Piper methysticum ) i indijska konoplja ( Cannabis sativa subsp. indica ). Kava-kava je grmolika biljka, autohtona na nekim otocima Oceanije, čiji osušeni korijen sadrži kavapirone s lokalnim anestetičkim, antiepileptičkim i sedativnim djelovanjem. Do 2002. godine pripravci kava-kave bili su i popularni biljni sedativ u Europi, no tada su povučeni s tržišta zbog moguće povezanosti s oštećenjem jetre, koje inače nije bilo ništa češće i teže nego kod benzodiazepina.
Pripravci od indijske konoplje, koji sadrže psihotrop tetrahidrokanabinol, također se ne preporučuju za hipnozu zbog štetnih učinaka, uključujući i mogućnost ovisnosti. Možda, najviše, za povremenu upotrebu od strane pacijenata oboljelih od raka koji se također bore s kroničnom boli, nedostatkom apetita i mučninom. Naravno, pod liječničkim nadzorom. Istraživanja su pokazala da pripravci kanabisa ubrzavaju uspavljivanje, smanjuju učestalost noćnih buđenja, skraćuju količinu REM sna i povećavaju udio non-REM spavanja. No, pozitivni učinci na kvalitetu sna dugotrajnom primjenom nestaju, s vremenom se ruši struktura sna i javljaju se razne nuspojave, poput izraženih promjena raspoloženja te poremećaja pamćenja i pažnje. Drugačije je s pripravcima od valerijane koji su sigurni i kod nas dostupni i bez liječničkog recepta.
Pobjeda valerijane
Valerijana je kod nas prilično česta biljka. Raste uglavnom na vlažnim šumskim obroncima, obalama rijeka i močvarnim livadama. Korijen skupljamo u jesen, kada se nadzemni dio biljke već osušio, jer je tada u korijenu najveći udio djelatnih tvari, osobito valepotrijata i valerenske kiseline. Tinktura se priprema tako da se osušena droga prelije 70% etanolom. Dnevna doza treba odgovarati 2-3 g osušene droge, što u slučaju tinkture iznosi oko 1 ml dnevno (20 kapi). Kapi ukapajte u žličicu tekućine ili šećera i popijte oko pola sata prije spavanja. Kuhanje osušenog korijena droge može doći u obzir, ali to otežava postizanje dovoljne dnevne doze, a time i odgovarajuće učinkovitosti.
Najučinkovitiji su standardizirani suhi vodeno-etanolni ekstrakti u obliku kapsula ili tableta, a preporučena dnevna doza je oko 600 mg dnevno (do 1200 mg). Bez obzira na izbor ljekovitog pripravka, puni učinak se razvija tek nakon nekoliko tjedana redovite primjene, a ne akutno kao kod sedativa benzodiazepinskog tipa. Vrlo su rijetke nuspojave uzimanja pripravaka valerijane, poput blage vrtoglavice ili mučnine.
Za pripremu ljekovite tinkture koriste se samo korijeni valerijane.
Umirujuće bilje iz domaćeg vrta
Pripravci od svježih ili osušenih listova raznih metvica ( Mentha spp.), ginka ( Ginkgo biloba ) i matičnjaka ( Melissa officinalis ) te cvatova odn . cvjetovi hmelja ( Humulus lupulus ), gloga ( Crataegus spp.), lavande ( Lavandula spp.) i pasiflore ( Passiflora spp.). Treba spomenuti i uspavljujuće djelovanje vitana ( Withania somnifera ), poznate ajurvedske biljke čiji se korijen u prahu, nazvan ashwagandha, kod nas može pronaći i kao adaptogeni dodatak prehrani.