assange
Mislav

Glavne novinske kuće pozivaju SAD da odustane od optužbi protiv Assangea

U zajedničkom pismu, novinske organizacije upozorile su da optužnica protiv Juliana Assangea "postavlja opasan presedan" koji bi mogao ohladiti izvještavanje o pitanjima nacionalne sigurnosti.

New York Times i četiri europske novinske organizacije pozvale su u ponedjeljak vladu Sjedinjenih Država da odustane od optužbi protiv Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, za dobivanje i objavljivanje povjerljivih diplomatskih i vojnih tajni.

U zajedničkom otvorenom pismu, The Times, The Guardian, Le Monde, Der Spiegel i El País rekli su da kazneni progon gospodina Assangea prema Zakonu o špijunaži “postavlja opasan presedan” koji je prijetio potkopavanjem Prvog amandmana i slobode tiska .

“Dobivanje i otkrivanje osjetljivih informacija kada je to potrebno u javnom interesu ključni je dio svakodnevnog rada novinara”, stoji u pismu. “Ako se taj rad kriminalizira, naš javni diskurs i naše demokracije znatno će oslabiti.”

Svaka od pet organizacija radila je s gospodinom Assangeom 2010. i 2011., tijekom događaja koji su bili u središtu kaznenog slučaja. WikiLeaks, koji je dobio procurjele arhive povjerljivih američkih diplomatskih depeša i vojnih dosjea, omogućio je rani pristup riznicama tradicionalnim novinskim kućama koje su objavljivale članke o značajnim otkrićima.

Glasnogovornica The Timesa, Danielle Rhoades Ha, rekla je da je izdavač tvrtke, AG Sulzberger, u dogovoru s pravnim odjelom, odlučio potpisati pismo. Redakcija nije bila uključena, rekla je.

Slučaj protiv gospodina Assangea je kompliciran i ne vrti se oko pitanja smatra li se on novinarom, već radije o tome mogu li se ili trebaju tretirati njegove aktivnosti novinarskog stila prikupljanja i objavljivanja povjerljivih informacija kao kazneno djelo .

Pismo dolazi u trenutku kada je državni odvjetnik Merrick B. Garland pokušao obuzdati načine na koje je Ministarstvo pravosuđa novinarima otežavalo obavljanje posla. U listopadu je izdao nove propise koji zabranjuju korištenje sudskih poziva, naloga ili sudskih naloga za oduzimanje komunikacijskih zapisa novinara ili traženje njihovih bilješki ili svjedočenja u nastojanju da se otkriju povjerljivi izvori u istragama curenja informacija.

Assange i WikiLeaks katapultirali su se u svjetsku slavu 2010. kada je počeo objavljivati ​​povjerljive videozapise i dokumente koji se odnose na ratove Sjedinjenih Država i njihove vanjske odnose.

Na kraju je postalo jasno da je Chelsea Manning, bivša vojna obavještajna analitičarka, dala arhive WikiLeaksu . Osuđena je na 35 godina zatvora nakon suđenja na vojnom sudu 2013. Predsjednik Barack Obama ublažio joj je većinu preostale kazne neposredno prije odlaska s dužnosti u siječnju 2017.

Otkrivanje gospođe Manning predstavljalo je jedno od najneobičnijih curenja informacija u američkoj povijesti. Uključivali su oko 250.000 depeša State Departmenta koje su otkrile mnoge tajne stvari diljem svijeta, dosjee o zatvorenicima u Guantánamu koji su držani bez suđenja i zapisnike značajnih događaja u ratovima u Afganistanu i Iraku koji su, između ostalog, otkrivali da su civilne žrtve bile veće od službenih procjene.

U pismu se navodi da je istih pet institucija javno kritiziralo gospodina Assangea 2011. kada su objavljene neredigirane kopije depeša, otkrivajući imena ljudi u opasnim zemljama koji su pomogli Sjedinjenim Državama i izložili svoje živote opasnosti. Na suđenju gđi Manning, tužitelji nisu rekli da je itko ubijen zbog toga, ali dužnosnici su rekli da je vlada potrošila značajna sredstva da takve ljude izvuče iz opasnosti.

Dok Obamina administracija i karijerni službenici za provođenje zakona i nacionalnu sigurnost nisu voljeli g. Assangea, zagovornici transparentnosti i antiratni aktivisti tretirali su ga kao ikonu.

Njegov se imidž u javnosti značajno promijenio nakon što je WikiLeaks objavio demokratsku e-poštu koju je ruska vlada hakirala u sklopu svoje tajne operacije da pomogne Donaldu J. Trumpu da pobijedi na predsjedničkim izborima 2016. godine. Ali kazneni postupak protiv njega ne odnosi se na demokratske e-mailove.

Zgrade se odražavaju u prozoru dok g. Assangea privode sa suda u Londonu 2019.Assange u Londonu 2019. Katapultirao se do svjetske slave 2010. kada je počeo objavljivati ​​povjerljive videozapise i dokumente u vezi s ratovima Sjedinjenih Država i njihovim vanjskim odnosima.

U otvorenom pismu se napominje da je Obamina administracija razmišljala o optuživanju gospodina Assangea u vezi s curenjem informacija o Manningu, ali to nije učinila — djelomično zato što nije postojao jasan način za pravno razlikovanje postupaka WikiLeaksa od postupaka tradicionalnih novinskih organizacija poput The Timesa koji pisati o pitanjima nacionalne sigurnosti.

Ali u ožujku 2018., pod Trumpovom administracijom, Ministarstvo pravosuđa dobilo je zapečaćenu optužnicu velike porote protiv gospodina Assangea. U početku, optužbe su zaobišle ​​pitanja slobode medija, tijesno ga optužujući za prijestup povezan s hakiranjem tako što je ponudio pomoć gospođi Manning da prikrije svoje tragove na sigurnoj računalnoj mreži.

Pod državnim odvjetnikom Williamom P. Barrom, odjel je kasnije eskalirao slučaj dobivši dodatnu optužnicu koja je uključivala drugi skup optužbi: da su njegove aktivnosti u novinarskom stilu prekršile Zakon o špijunaži, zakon iz vremena Prvog svjetskog rata koji propisuje neovlašteno zadržavanje a širenje tajni nacionalne sigurnosti zločin.

(Još jedna optužnica proširila je navode vezane uz optužbu za hakiranje, kako bi uključila šire nastojanje WikiLeaksa da potakne hakere da dođu do tajnog materijala i daju ga grupi.)

U Sjedinjenim Državama ne postoji presedan za kazneno gonjenje izdavača informacija – za razliku od špijuna ili vladinog službenika koji je odao tajne – prema Zakonu o špijunaži. Odluka Trumpove administracije da podigne takve optužbe protiv gospodina Assangea pokrenula je nova i duboka pitanja o značenju Prvog amandmana.

Za sada ta pitanja nisu testirana na sudu jer je slučaj zaustavljen dok se gospodin Assange bori protiv izručenja. Ali otvoreno pismo poziva Ministarstvo pravosuđa da odbaci optužbe iz Zakona o špijunaži.

“Pozivanje vlada na odgovornost dio je temeljne misije slobodnog tiska u demokraciji”, stoji u pismu.