Mislav
Nećete vjerovati za što su mandarine dobre, kao ni koliko su korisne korice
Mnogo je razloga za veselje prvim jesenskim mandarinama. Sočne su, slatke i nadasve zdrave.
Mandarine potječu iz jugoistočne Azije, gdje se, prema povijesnim zapisima, uzgajaju već 3000 godina, a ime su dobile po mandarinama, visokim kineskim dužnosnicima koji su nosili odjeću prepoznatljive narančaste boje. U Europu su ih donijeli arapski trgovci u 19. stoljeću, no danas uspijevaju gotovo u cijelom svijetu. U Europi mandarina raste uglavnom u Sredozemlju, a neki nasadi rastu i u Hrvatskoj.
Od početka listopada na policama su dostupne i satsume, mandarine mutanti bez sjemenki s udubljenom peteljkom, koje se također masovno uzgajaju u dolini rijeke Neretve.
Razlog tolike popularnosti mandarina svakako je taj što ih je mnogo lakše oguliti nego primjerice naranče ili druge agrume. Tome najviše pridonosi slatko i vrlo aromatično meso ploda.
Najčešće sorte
Kao što smo već spomenuli, pod nazivom mandarina poznajemo mnogo različitih sorti i hibrida, pa je sistematizacija i pregled velike obitelji mandarina prilično zahtjevan zadatak. Mandarine su vrsta blago spljoštene naranče narančaste boje s opuštenom korom. Osim najčešćih klementina, poznate su i slatke mandarine, koje su križanac mandarine i gorke naranče, sorte satsuma, topaz, fortuna, tambor, tangele, ugli, wilkins i minneola.
Prave (obične ili obične) mandarine vrlo su ugodnog okusa, ali su manje popularne zbog brojnih koštica pa ih više gotovo i ne uvozimo. Do sada je industrija razvila dosta hibrida bez sjemena. Ranije spomenuti topaz je, primjerice, križanac naranče i mandarine, dok je fortuna klementina i mandarina. Prilično poznata sorta minneola križanac je grejpa i mandarine, a tambor je mandarina i naranča. Ugli je križanac triju vrsta citrusa, mandarina, grejpa i naranči, dok je Wilkins kombinacija običnih mandarina i temple sorti. Svatko može odabrati svoju sortu prema svom ukusu. Osim non-retva satsuma, vrlo su popularne i mandarine s narančasto-crvenom korom koja se lako skida. Meso ploda je sočno, nema puno kiseline i koštica, a nema ni intenzivan citrusni okus. Također je važno da im je glavna sezona od siječnja do ožujka,
Mandarine je najbolje jesti svježe, odličan su međuobrok kada ste gladni između obroka.
Ni kore mandarine nisu za smeće. Izrazito su mirisne. Industrijski se od njih dobiva svijetlo žuto eterično ulje. Kažu da vraća dobro raspoloženje, ohrabruje, pomaže odagnati bijes i unutarnji nemir, smanjuje osjećaj straha i ublažava predmenstrualne tegobe.
Aktivni sastojci
Mandarine sadrže topive šećere, provitamin A, dosta vitamina C, folnu kiselinu, kalij, kalcij, magnezij, pektin, vlakna i razne organske kiseline. Zbog niskog glikemijskog indeksa, unatoč velikoj količini šećera, pogodne su i za dijabetičare, budući da sto grama mandarina sadrži samo oko 45 kalorija. Pet mandarina dnevno sigurno će vam pomoći u borbi protiv prehlade jer sadrže mnogo vitamina C.
Nova saznanja u prehrani upućuju i na biološki aktivne sastojke, fitokemikalije, koje štite zdravlje i smanjuju rizik od razvoja mnogih kroničnih bolesti. Prema riječima stručnjaka, redovitom konzumacijom ili dodatnom porcijom mandarina dnevno rizik od razvoja nekih vrsta raka smanjuje se za čak 50 posto, a rizik od moždanog udara za 19 posto.
Kupnja i skladištenje
Ne smijemo se zavarati korom mandarine. Kod ostalih agruma spužvasti sloj ispod može biti deblji od jednog centimetra, ali kod mandarina je neznatan i stanjen. U mnogim slučajevima kora se čak odvoji od ljuski prije branja, što posebno velikim mandarinama daje dojam zgnječenih.
Pri kupovini pripazite da birate teže voće jer ima više soka. Samo moramo paziti da imaju cijelu, neoštećenu ljusku. Mandarine su manje trajne od ostalih agruma, ali mogu stajati u hladnjaku sedam dana. Ako ih kupujemo u dućanu, obično su premazani konzervansima da ne trunu i voskom da se ne osuše. Zato se čak i kod kuće mogu nekoliko dana držati na sobnoj temperaturi. Ta nas činjenica ne bi trebala spriječiti u kupnji jer ljusku i donji sloj u potpunosti odbacujemo. Za one upućenije, organski proizvodi dostupni su i na našim policama.
Iz kore mandarine dobiva se i izuzetno korisno eterično ulje.
Priroda se također pokazala kao najbolja kuharica s mandarinama jer se većina ovih sočnih plodova jede iz ruku u usta. Stoga se mandarine uglavnom jedu strogo, a znalci ih znaju dobro povezati s najrazličitijim kulinarskim užicima. Od njih možete cijediti ukusan sok, ako ih cijedite zajedno s jabukama ili kruškama, dobit ćete odličan osvježavajući napitak. Izvrsne su i za pripremu raznih slastica, voćnih i povrtnih salata, neki ih nude kao prilog ribljim i mesnim jelima, uz sok od mandarina pojačavaju okus marinada za svinjetinu i perad, ukusne su u kompotima, ima ih i osušenih, izvrsni su preliveni čokoladom, a neki od njih prave i džem.
Korisni pilinzi
Ni kore mandarine nisu za smeće. Izrazito su mirisne. Industrijski se od njih dobiva svijetlo žuto eterično ulje. Kažu da vraća dobro raspoloženje, ohrabruje, pomaže odagnati bijes i unutarnji nemir, smanjuje osjećaj straha i ublažava predmenstrualne tegobe. Također opušta napete mišiće pa se preporuča za kupke i masaže. Mandarina učinkovito čisti masnu kožu i sprječava nastanak strija pa je njezino ulje pogodno i za trudnice. Međutim, ne smije se koristiti kada se izlazi na sunce. Miris eteričnog ulja mandarine dobro se stapa s bosiljkom, bergamotom, kamilicom, grejpom, limunom, limetom, narančom, lavandom i ružom.